On je na sjednici Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, na čijem je dnevnom redu juče bio Predlog zakona o državnim službenicima i namještenicima, kazao da se na taj način ne podstiču meritokratija i znanje.
Shodno predloženom zakonu Vlade, na visokorukovodeća mjesta u državnoj upravi mogu biti birani oni koji imaju šesti stepen stručne spreme. Konatar je ocijenio da taj zakon umnogome može da opredijeli mlade ljude u Crnoj Gori da li da se okrenu obrazovanju, usavršavanju ili da upadnu u letargiju i da odustanu od toga.
– Ako mi sad mislimo da za rukovodeći kadar u državnoj upravi treba da snizimo kriterijume i na taj način unaprijedimo rad državne uprave, onda smo mi na pogrešnom putu. Onda mi ne promovišemo znanje i meritokratiju već stvaramo uslove da se jedan veliki broj ljudi, partijskih vojnika, nevojnika, zapošljava na visokorukovodećim pozicijama – ocijenio je on.
Konatar smatra da bi trebalo promovisati da na rukovodeća mjesta dolaze ljudi koji imaju najveće obrazovanje i radno iskustvo.
– Te pozicije su pozicije koje zahtijevaju vještine i radnog iskustva i teorijske vještine koje se stiču ipak sa neke četiri godine obrazovanja na fakultetu. Čemu ovo, zašto? Zar neko misli da neko sa bečelor diplomom može da rukovodi državnim organima ili da pokriva visokorukovodeće pozicije u državi – pitao je Konatar.
Za poslanicu Socijalističke narodne partije (SNP) Slađanu Kaluđerović sporan je član 22 predloženog zakona, kojim se zabranjuje imenovanje lica koja su u prethodne tri godine razriješena za savjetnike predsjednika države, Skupštine i Vlade.
Predsjednik Odbora za ekonomiju Boris Mugoša (Socijaldemokrate) kazao je da mu je drago da imamo norme za savjetnike, napominjući da u Vladi imamo savjetnike potpredsjednika koji su nekoliko godina nezakonito obavljali tu dužnost.
– To je utvrdila inspekcija. Sad je pitanje hoće li vratiti pare koje su zaradili na taj način i kako su ti potpredsjednici Vlade, od kojih neki za sebe smatraju da su vrsni pravnici, mogli da dozvole sebi da angažuju savjetnike ako to nije bilo u skladu sa zakonom – rekao je Mugoša.
Ukazao je na podatak da je ova Vlada imala 300 v.d. imenovanja, a samo 40 konkursa, što, kako je rekao, ne smije biti praksa.
– Imali smo i slučaj da se i po četiri puta produžava v.d. stanje, što predstavlja jednu vrstu pravne nesigurnosti. Važno je za organ da ima rukovodioca u punom mandatu – ocijenio je on, dodajući da podržava stav da bi v.d. trebalo da bude iz institucije.
Državni sekretar Ministarstva javne uprave (MJU) Naim Đokaj kazao je da je ovaj predlog zakona dio nacionalne Strategije za borbu protiv korupcije i da su u obavezi da ispune Greko preporuke. Jedna od njih je, kako je rekao, da za savjetnike ne mogu biti birana lica koja su razriješena u prethodne tri godine. Jelena Pejović iz MJU je precizirala da se u samom Zakonu o državnim službenicima pravi razlika između prestanka mandata i razrješenja, te da će se ova norma odnositi na ona lica koja su razriješena.
