Kračković je crnogorskim novinarima čestitao 23. januar - Dan novinara Crne Gore.
On je kazao da su se novinari prošle godine našli na meti pojedinih političara koji su protiv njih vodili kampanje difamacije na društvenim mrežama ili ih prijavljivali policiji, samo zbog njihovog izvještavanja o radu i određenim postupcima tih političara.
- Posmatrajući, generalno, stanje slobode medija, smatram da su se pritisci na rad novinara i medijskih radnika u prošloj godini pojačali- rekao je Kračković agenciji MINA.
Kako je naveo, pojedini zvaničnici nijesu se libili ni da se obračunavaju sa novinarima na konferencijama za medije, dok su drugi zabranjivali pristup javnim događajima medijima koji ih kritikuju.
Kračković je podsjetio da je, krajem godine, u više navrata bilo pokušaja da se novinarima, snimateljima i fotoreporterima ograniči izvještavanje iz Skupštine.
On je naveo da je najjača vladajuća partija tokom prošle godine čak napravila nalog na društvenim mrežama, na kojem proglašava za lažne vijesti sve tekstove u kojima se kritikuje njihova politika.
- Sve to ukazuje da su javni zvaničnici i političari postali znatno netolerantniji na kritike i da sve češće pokušavaju da ućutkaju novinare. Vjerujem da je to uzaludan posao i da će najviše izgubiti oni sami - istakao je Kračković.
U ekonomskom dijelu medijski radnici u Crnoj Gori uglavnom, kako je istakao Kračković, dijelie sudbinu većine ostalih građana, pa su im plate povećane preko programa Evropa sad 2.
Ukazao je da je to donijelo značajna povećanja onima koji su imali minimalne zarade ili nešto preko minimalnih, a imaju diplome fakulteta, dok je većina medijskih radnika dobila povećanje od šest odsto, na račun smanjenja doprinosa za penzijsko osiguranje.
- Kada SMCG bude radio istraživanje o ekonomskom statusu naredne godine, vjerujem da će pokazati manje-više sličnu situaciju kao prethodnih godina, a to je da najveći dio novinara i medijskih radnika i dalje prima platu ispod prosječne u državi- dodao je Kračković.
Kako je naveo, loš položaj medijskih radnika dodatno usložnjava činjenica da se i dalje duguju zarade u jednom dijelu lokalnih javnih emitera, kao i da su kasnile plate u nekim privatnim medijima, od kojih su pojedini izbjegli gašenje u posljednjem trenutku.
U prošloj godini zabilježio 19 slučajeva napada na novinare
Govoreći o napadima na novinare, Kračković je kazao da je SMCG u prošloj godini zabilježio 19 slučajeva napada i incidenata, što je rast u odnosu na 2023. kada je bilo 16 slučajeva.
On je istakao da su policija i tužilaštvo promptno reagovali u skoro svim situacijama, a naročito u najtežem slučaju napada na novinarku Pobjede Anu Raičković.
- Sada ostaje onaj ključni dio – da svi napadi na novinare i medijske radnike konačno budu adekvatno kažnjeni - naglasio je Kračković.
On smatra da nadležni imaju dobru osnovu u propisima, a prvenstveno u Krivičnom zakoniku, i da samo strožim kaznama mogu poslati poruku da napadi na novinare neće biti tolerisani.
- Ono gdje nije napravljen veći napredak jesu stari i najteži slučajevi napada na novinare poput ubistva Duška Jovanovića, gdje je prošlo evo i 20 godina, a nemamo ubicu ni nalogodavce - kazao je Kračković.
Kako je naveo, redovno istraživanje SMCG-a kojim mjere Indeks bezbjednosti novinara u Crnoj Gori, pokazuje blagi pad kad je taj segment u pitanju.
- Iako smo i dalje treći u regionu Zapadnog Balkana, već četiri godine bilježimo određeni blagi pad. Prema posljednim mjerenjima, taj indeks iznosi 3,33, gdje je jedan najlošije, a sedam neko idealno stanje kojem težimo - dodao je Kračković.
On je kazao da se tu jasno vidi da se u Crnoj Gori još prilično daleko od dobrih i bezbjednih uslova za rad u medijima.
- Razloge za lošije rezultate ne treba tražiti samo u broju slučajeva već u ukupnom ambijentu, u tome ko uzrokuje te slučajeve, jer ako samo taj segment pogledamo, vidjećemo da su visokorangirani državni zvaničnici na vrhu ljestvice i naravno neriješeni ozbiljni slučajevi iz ranijeg perioda- objasnio je Kračković.
Zakonska rješenja imaju dvojak uticaj na medijski pluralizam i slobodu medija u Crnoj Gori
Govoreći o novim medijskim zakonima, on je ocijenio da će ta zakonska rješenja imati dvojak uticaj na medijski pluralizam i slobodu medija u Crnoj Gori.
- Dobra stvar je što je, zahvaljujući predlozima SMCG, dodatno poboljšana autonomija unutar redakcija, pa će i novinari biti makar konsultovani prilikom izbora ili razrješenja glavnih urednika- naveo je Kračković.
On je podsjetio da je i povećano finansiranje lokalnih javnih emitera iz opštinskih budžeta, što bi trebalo da konačno obezbijedi njihovu finansijsku održivost i uredničku nezavisnost, iako pojedine lokalne samouprave budžetima za narednu godinu nijesu predvidjele povećanje tih sredstava.
Kračković je naveo da lokalne samouprave konačan rok za to imaju do marta.
On je ponovio da u SMCG smatraju da je iznenadnim izmjenama Zakona o Radio Televiziji Crne Gore (RTCG), u posljednji čas, Vlada pokušala da legalizuje novi izbor generalnog direktora Javnog servisa, koji je dva puta nelegalno izabran prethodnih godina.
- Na taj način, imamo nastavak jasnog političkog upliva na Javni servis, koji bi trebalo da bude nezavisan u svom radu. To sigurno ne može doprinijeti medijskom pluralizmu - istakao je Kračković.
Granski ugovor?
Upitan kakva je situacija u vezi Granskog kolektivnog ugovora (GKU) za oblast medija, on je odgovorio da tokom prošle godine nije bilo daljih pregovora o tom dokumentu, jer od ranije postoji otpor dijela privatnih medija koji ne prihvataju zahtjeve sindikata, izgovarajući to teškom finansijskom situacijom.
Kračković je naveo da istraživanja koja SMCG u kontinuitetu sprovodi već tri godine pokazuju da situacija nije takva.
- Primjera radi, u postpandemijskoj 2023. godini crnogorski mediji prihodovali su 52 miliona EUR, od čega su više od polovine dobili iz javnih izvora - države i opština- rekao je Kračković.
Prema njegovim riječima, to ukazuje na ograničenja marketinškog tržišta u Crnoj Gori, ali istovremeno otvara pitanje da li su efekti tolikog ulaganja vidljivi i da li se građanima nude informacije i programi koji opravdavaju taj novac.
- Konačan poslovni rezultat svih medija, kada se od prihoda oduzmu rashodi, pokazuje plus od 1,2 miliona EUR. Pozitivno su poslovale gotovo sve kategorije medija, sa izuzetkom dijela lokalnih javnih emitera i privatnih televizija- naveo je Kračković.
On je poručio da SMCG neće odustati od napora da se kolektivni ugovor ispregovara, ali će se, kako je dodao Kračković, morati napraviti novi predlog s obzirom na promjene koje je donio program Evropa sad 2, ali i promjene u platama koje se najavljuju izmjenama Zakona o zaradama u javnom sektoru.
- Do tada, ohrabrujemo sve pojedinačne sindikate u medijima da pokušaju da ispregovaraju kolektivne ugovore na nivou medija i tako poboljšaju položaj svojih članova a Sindikat medija će im utim nastojanjima pružiti svu moguću pomoć i podršku - zaključio je Kračković.
