Radne grupe Savjeta Evrope imaju rok do 12. septembra da završe raspravu o predlogu, dok je najraniji mogući datum za glasanje 14. oktobar. S obzirom da Crna Gora pretenduju na članstvo u EU, ukoliko se usvoji ova uredba, njome bi bili obuhvaćeni i crnogorski građani.
Ekspert za zaštitu ličnih podataka Radenko Lacmanović ukazuje u razgovoru za "Dan" da je predlog uredbe o kojoj je riječ godinama u fazi predloga, što potvrđuje složenost čitavog procesa. On sumnja da će uredba biti skorije usvojena s obzirom na moguće zloupotrebe do kojih bi moglo doći. Smatra da ovom pitanju treba pristupiti iz dva ugla – koristi i same štete od namjere i od cilja koji se želi postići.
– Podsjetiću da se i u samoj EU zaštita ličnih podataka mora vršiti na pošten i zakonit način. Naravno, i kada je riječ o poštenom i zakonitom načinu zaštite ličnih podataka, to podrazumije da ni njihova obrada ne smije biti u većem obimu nego što je potrebno da bi se ostvarila svrha i namjera za koju se podaci obrađuju. Bojim se da namjera onih koji pokušavaju da ovaj predlog proguraju prevazilazi samu svrhu obrade ličnih podataka na ovaj način. Skeniranje svih poruka, bez obzira na sadržaj, prije deskripcije ili zaštite može biti i te kako opasno i dovesti do kršenja ljudskih prava i sloboda. O ovom pitanju biće veća podjela u stručnoj nego u laičkoj javnosti. Ovu namjeru će prije podržati laička nego stručna javnost. Laička javnost se fokusira na ono što se želi postići, a ne na opasnosti koje se mogu desiti. Kada dođe do zloupotrebe njihovih podataka, tada se građani sjete svih rizika kojima su izloženi, dok se stručna javnost bavi pitanjem šta se može desiti i kakve će biti posledice. Evropski sud za ljudska prava sigurno će se ovim pitanjem i te kako pozabaviti ako ova namjera i dobije podršku u svim članicama EU – ocijenio je Lacmanović.
On dodaje da će sigurno biti zemalja koje će blokirati ovu namjeru i da nije realno da se ona realizuje u doglednoj budućnosti.
– Zbog humanog cilja želi se veliki broj građana izložiti velikim opasnostima. Što bi rekli kod nas, nije pametno klati vola za kilogram mesa. Izložiti sve građane rizicima i opasnostima ove namjere koja sve to nosi zbog manjeg broja onih koji eventualno vrše odrđene zloupotrebe, koji bi bili otkriveni u ovom procesu, mislim da je preveliki zalogaj. Siguran sam da bi u ovom procesu bilo ogromnih zloupotreba – istakao je Lacmanović.
EU planira uvođenje tzv. Chat Control mjera (poznatih i kao CSAR – Regulation to Prevent and Combat Child Sexual Abuse), koje bi omogućile skeniranje privatnih poruka — čak i onih zaštićenih end-tu-end enkripcijom — kako bi se otkrili i prijavili sadržaji koji se odnose na seksualno zlostavljanje djece. EU planira da uvede sistem masovne detekcije sadržaja u privatnim porukama na servisima poput vocapa, vibera i skajpa radi borbe protiv seksualnog zlostavljanja djece.
Zagovornici regulative tvrde da su ovakve mjere nužne, jer su zatvorene i enkriptovane komunikacione mreže sve češće utočište za pedofile i krijumčare materijala seksualnog zlostavljanja.
– Bez novih alata, policija i pravosuđe gube korak sa kriminalcima koji koriste najmodernije tehnologije – navodi se u saopštenju Evropske komisije.
Protivnici regulative upozoravaju na opasnost masovnog nadzora. Stručnjaci za digitalna prava, nevladine organizacije i dio poslanika Evropskog parlamenta upozoravaju da bi ovakva regulativa mogla urušiti privatnost i sigurnost komunikacija. Skeniranje poruka – čak i na samom uređaju prije enkripcije – smatra se prijetnjom samoj ideji end-tu-end zaštite.
– Ako otvorite vrata za jednu svrhu, ne možete ih lako zatvoriti za sve druge – poručuju iz Reportera bez granica (RSF).
Pravna služba Evropske unije već je iznijela sumnje u usklađenost predloga sa osnovnim pravima građana, upozoravajući da bi ovakav generalizovani nadzor mogao pasti na sudu. Evropski parlament je 2023. glasao protiv obaveznog masovnog skeniranja, ali je dio država članica i dalje zagovornik strožih rješenja, poznatih kao Chat Control 2.0.
Nova runda pregovora zakazana je za jesen 2025. godine – države članice trebalo bi da zauzmu konačan stav do 12. septembra, a glasanje u parlamentu očekuje se 14. oktobra. Ishod će pokazati da li EU može pronaći ravnotežu između zaštite djece i zaštite prava na privatnost stotina miliona korisnika digitalnih servisa.
