Članovi Komiteta izrazili su zabrinutost zbog još prisutne klime nekažnjivosti ratnih zločina u Crnoj Gori, a u diskusiji su crnogorsku delegaciju pitali da li žrtve ratnih zločina i njihove porodice imaju pravo na reparaciju i da li su dobile pravnu pomoć kako bi se za nju prijavile, a interesovali su se i o statusu pojedinih predmeta iz ove oblasti.
Predstavnica Vrhovnog suda u crnogorskoj delegaciji Ksenija Jovićević Korać kazala je da je svim žrtvama ratnih zločina i njihovim porodicama u Crnoj Gori omogućen pristup pravdi, kompenzaciji i reparaciji. Predočila je da je zbog slučaja "Morinj" pred crnogorskim sudovima okončano 105 predmeta, dok su tri još u toku, navodeći da se i u tim slučajevima očekuju presude.
– Sudovi su na osnovu pravosnažnih presuda u periodu od 2013. do 2025. tužiocima, odnosno oštećenim licima zbog ratnog zločina u predmetu "Morinj", dosudili ukupan iznos od oko 1,5 miliona eura na ime naknade nematerijalne štete – odgovorila je Jovićević Korać.
Predstavljajući izvještaj, ministar pravde Bojan Božović, naglasio je da je implementacija standarda Pakta izuzetno važna za Crnu Goru kao relativno mlađu članicu UN, ali i staru evropsku zemlju koja snažno teži članstvu u Evropskoj uniji (EU).
– Prepoznajući da je korupcija jedan od najvećih izazova i opasnosti koje ometaju ekonomski razvoj i uništavaju povjerenje građana u državu i institucije, prevenciju i suzbijanje korupcije ustanovili smo na vrhu agende javnih politika i sprovođenja zakona – istakao je Božović.
Ministar je dodao da se u ovoj godini planira usvajanje novih izmjena zakona o sprečavanju korupcije kojima će se Agenciji za sprečavanje korupcije (ASK) omogućiti direktan uvid u račune javnih funkcionera u cilju provjere izvještaja o prihodima i imovini, kao i brojnih drugih izmjena. U svom izlaganju osvrnuo se na donesene zakone o lobiranju, o Sudskom savjetu i o državnom tužilaštvu, na izmjene Zakona o SDT-u i fokus na tzv. visoku korupciju, te na strateška dokumenta koja je Vlada donijela u prethodnom periodu.
Božović je naglasio da je cilj Crne Gore nulta tolerancija prema nasilju nad ženama, porodičnom nasilju i nasilju nad djecom, kao i prema trgovini ljudima, uz napomenu da postoji saglasje u društvu da femicid bude posebno krivično djelo u okviru postojećeg djela teško ubistvo.
– Izvršiće se usklađivanje Zakona o zaštiti od nasilja u porodici sa Istanbulskom konvencijom, ali i proširiti krug lica koja se smatraju članovima porodice, kao i obim prava koja imaju žrtve, i razraditi mjere zaštite žrtava – najavio je Božović.
Članovi Komitata su naveli da su informisani da u Crnoj Gori ne postoji obrazovanje o ljudskih pravima i da građansko obrazovanje nije više obavezno u školama. To bi, po njihovoj ocjeni, moglo da objasni klimu političkog nasilja. Pitali su i o mjerama koje se predviđaju u pravcu jačanja nezavisnosti, nepristrasnosti i djelotvornog rada Zaštitnika ljudskih prava.
