Crna Gora, uoči Međunarodnog dana borbe protiv siromaštva, nema zvanične podatke o broju siromašnih za ovu godinu, kazala je predsjednica Banke hrane Marina Medojević, navodeći da se mora početi izrada Strategije za borbu protiv siromaštva i rasipanja hrane.

Medojević je kazala da postoje podaci koji se odnose na 2019. godinu i da je po njima stopa rizika od siromaštva iznosila 24,5 odsto, odnosno svaki četvrti stanovnik Crne Gore je bio siromašan.

Kako je kazala, tvrde da je na osnovu našeg rada sa ugroženima stanje u prošloj i ovoj godini drastično lošije.

- Od početka pandemije zvanično je oko 10 hiljada radnika dobilo je otkaz, koliko je tek otpušteno onih koji su radili neformalno, koji nisu imali osiguranje pa ne možemo pratiti raskid radnog odnosa - navela je Medojević.

Prema njenim riječima, zaposleni ukoliko nemaju sreću da rade u državnim organima, jer su tamo plate više a i mogu kad su bolesni ići na bolovanje, odsustvovati kad su im djeca bolesna, imati više dana godišnjeg odmora, najčešće imaju platu od 250 do 350 eura. 

- Prosječnu platu od 530 eura bi logično trebalo da prima najveći broj zaposlenih, kojih nema skoro 70 odsto njih- kazala je Medojević.

Ona je rekla da oko 130 hiljada penzionera prima najnižu penziju od 145,77 eura, a da prosječna penzija iznosi 293 eura.

- Naši penzioneri, nažalost spadaju među najugroženije u Evropi. Skoro po pravilu, polovinu svojih primanja ostave u apoteci. Do sljedeće penzije ostanu, kako sami kažu, na vodi i golom hljebu - dodala je Medojević.

Ona je istakla da je nezaposlenih je zvanično 53.958 a broj onih koji nisu na Zavoda za zapošljavanje, nije poznat.

Medojević je kazala da je broj ukupno nezaposlenih u Crnoj Gori morao biti dostupan jer je dragocjen podatak, kako bi se planirala efikasna akcija umanjenja nezaposlenosti i siromaštva.

- Koliko imamo porodica kod kojih nije zaposlen ni jedan član porodice, ne znamo a veoma je važan podatak jer direktno ukazuje na siromaštvo. Država bi morala raditi na tome da posao dobiije barem jedan član takve porodice- rekla je Medojević.

Ona je istakla da se ne zna koliko je onih koji zbog strogih pravila dobijanja socijalne pomoći ne mogu da je koriste a koji nemaju mogućnost da se prehrane, plate struju i kiriju.

- Minimalna potrošačka korpa bez stanarine iznosi 659 eura i pokazuje minimum primanja koje bi trebala da ima na raspolaganju prosječna porodica u Crnoj Gori - dodala je Medojević.

Ona je ocijenila da je situacija alarmantna, kada se vidi koliko ima nezaposlenih, kolike su plate i penzije i “zapitajmo se koliko građana u Crnoj Gori realno živi u siromaštvu”.

Medojević je rekla da su, prepoznajući urgentnu potrebu da se zaštite najranjivije kategorije, pogotovo djece, tokom trajanja ove teške krize, praktično sve zemlje svijeta uvele nove mjere socijalne zaštite.

Crna Gora, kako je dodala, i dalje ima iste, ukoliko se ne računa dječiji dodatak koji nije donio mnogo dobrobiti onima koji zaista žive u nemaštini. Takođe ističe da je socijalni karton odgovor na mnoga pitanja.

- Naša socijalna pomoć je toliko mala da ugroženi od nje ne mogu da plate čak ni stanarinu. Ništa nismo uradili da bi povećali broj socijalnih stanova i tako olakšali život najugroženijima, dok je za funkcionerske bilo novca dovoljno - rekla je Medojević.

Kako je kazala, reforma sistema socijalne zaštite i osnivanje raznih servisa podrške građanima je neminovnost.

Medojević je navela da je UNICEF, da bi se spriječilo povećanje siromaštva djece, preporučuje da Vlada proširi obuhvat programa socijalne pomoći za porodice i djecu.

- Najizloženija riziku od siromaštva su nezaposlena lica a mi ih trenutno imamo, zvanično oko 54 hiljade, dok je najniža stopa rizika utvrđena među zaposlenima, čiji je broj u padu - dodala je ona.

Ona je poručila da se Banka hrane zalaže za dječiju karticu koja bi podrazumijevala brojne popuste za kupovinu obuću, odjeću, hranu, prevoz i udzbenike.

- Siromaštvo je najveća moguća nepravda koja se neće smiriti dok se uzroci ne iskorijene- zaključila je Medojević