Predsjednica fondacije Banka hrane Marina Medojević kazala je da je svaki četvrti Crnogorac bez posla. Ona je podsjetila da podatak da je  broj nezaposlenih 30. juna bio 55.703, ističući da taj podatak obuhvata samo lica koja su registrovana kod Zavoda za zapošljavanje Crne Gore.

- Među onima koji nisu na evidenciji, nalaze se nezaposleni, a koji se ne javljaju na ZZZ jer im je ponuđena takva opcija od strane te ustanove. Prihvatili su je jer su izgubili povjerenje da će im biti pružena šansa za zaposlenje. Nekima je sugerisano da realno ne mogu raditi, imaju malu djecu, bolesni su ili su u godinama u kojima se teško nalazi posao pa su je prihvatili - navela je ona.

Prema njenim riječima, duže od dvije godine posao čeka 29.000 građana.

- Na birou rada duže od 20 godina čeka 372 nezaposlena od kojih su 145 žene. U Zavoda za zapošljavanje kažu da nije u njihovoj nadležnosti pitanje uviđenja nekog vida naknade za nezaposlene posebno one dugogodišnje s obzirom na to da sigurno neće biti u prilici da eventualno dobiju penziju. Mi pitamo Vladu odnosno resorno ministarstvo, jesu li oni adresa koja će dati ovaj odgovor? Država mora naći način da barem po jednog čovjeka iz porodice koja živi u lošim materijalnim uslovima zaposli, kako bi prekinuo dalje propadanje i sigurnu glad - smatra ona.

Medojević je kazala da je epidemija koronavirusa pokazala da neoliberalizam stoji na klimavim nogama i da tržišta, bez jake intervencije države, ne mogu sama riješiti probleme s kojima se suočavaju.

- Možemo se zapitati da li je naša država mogla uraditi nešto više da se sačuvaju radna mjesta jer kao posledicu korona krize smo izgubili oko 21.000. Da li je uradila sve da zaustavi megalomanski rast cijena hrane? Od maja 2020. do maja 2021. godine došlo je do povećanja cijene ulja za 124 odsto, šećera 57 odsto, goriva, hljeba - istakla je Medojević.

Ona je dodala da su se obistinile projekcije Svjetske banke da u Crnoj Gori kao posljedicu pandemije može upasti u siromaštvo između devet i dvadeset hiljada ljudi.

- Vidjeli smo da bez angažovanja države cijene divljaju a posebno je važno istaći da se radi o osnovnim životnim namirnicama i očuvanju egzistencije velikog broja stanovnika Crne Gore koji živi u nemaštini. Ako imamoTaks Fri gorivo za jahte u tranzitu tj. dizel gorivo i ulje bez poreza, taksi i akciza a država građanima uzima na litar goriva 0,84 eura po litru, pitamo zašto ne možemo osloboditi opterećenja države na isti način, za osnovne životne namirnice, higijenska sredstva i hranu i pelene za bebe, barem za socijalno ugrožene stanovnike Crne Gore - navela je Medojević.

Ona je napomenula da su ljudi u teškom položaju, da sistem mnoge od njih ne prepoznaje kao takve i da za njih pomoći nema.

Podsjeća da u Crnoj Gori postoji socijalni karton gdje je sve digitalizovano i u elektronskoj formi, tako da bi, poručuje, bilo relativno lako uvesti privremene izmjene tj. do okončanja krize, u sistemu socijalne zaštite i prevazići probleme.

- Monstat procjenjuje da za minimalnu potrošačku korpu za četvoročlanu porodicu moramo imati oko 650 eura, od čega treba 280 eura izdvojiti za hranu. Nevelik je broj porodica u Crnoj Gori koji mogu da izdvoje taj minimalni iznos za golo preživljavanje i zato mora država pod hitno da reaguje i spašava ljude od nemaštine koja im svakodnevno prijeti - naglasila je Medojević.