Predstavnici civilnog sektora su se u otvorenom razgovoru zahvalili predsjedniku što je aktuelizovao pitanje kojim su obilježene neke od najtraumatičnijih stranica naše istorije.
- Svaki budući pristup ovoj temi mora biti zasnovan na temeljima antifašizma - saglasni su sagovornici.
Zaključeno je da se samo uz sinhronizovano djelovanje različitih aktera u društvu može ispuniti i moralni i formalni dug prema onima čija su prava bila grubo kršena a patnje godinama ignorisane.
- Ovo je peti put da se pokreće inicijativa za obeštećenje golootočkih žrtava, i, za razliku od Hrvatske, Slovenije, Srbije, Crna Gora nije donijela nijedan zakon koji na pravi način tretira ovo pitanje - podsjetili su iz civilnog sektora.
Takođe, ukazano je da ovo kompleksno pitanje treba rješavati na način koji će biti rezultat širokog društvenog konsenzusa kako se u društvu ne bi dodatno jačali polarizacija i revizionizam.
Jedini zvanični akt do sada donijet u Crnoj Gori, koji se bavi pitanjem moralnog i pravnog obeštećenja političkih zatvorenika, je Deklaracija o osudi kršenja ljudskih prava i zloupotrebe vlasti, koju je Skupština Republike Crne Gore usvojila u januaru 1992. godine.
