- Odjeljenje za poslove rodne ravnopravnosti, kao institucionalni mehanizam u okviru Ministarstva ljudskih i manjinskih prava, sa posebnom zabrinutošću prati javne reakcije i sadržaje na društvenim mrežama povodom slučaja koji ukazuje na oblike rodno zasnovanog nasilja, uključujući seksualno uznemiravanje, ucjenjivanje, neovlašćeno snimanje, kao i objavljivanje i širenje intimnog sadržaja bez pristanka, čime se nasilje širi i na savremene oblike – digitalno nasilje - navodi se u saopštenju resora na čijem je čelu Fatmir Đeka.
Posebno naglašavaju da je seksualni čin privatna stvar i da ne može biti povod niti „dokaz- za javno sramoćenje, omalovažavanje ili linč.
- Ovakav napad na ženu nije samo napad na njeno dostojanstvo, već i napad na moral društva, jer društvo koje normalizuje ponižavanje žena kroz njihovu privatnost gubi temeljne vrijednosti jednakosti, slobode i ljudskog dostojanstva. Da bi se taj moral odbranio, potrebno je jasno i nedvosmisleno stati u zaštitu prava, poštovanja i zakonitosti, a ne u zaštitu nasilja, poniženja i kolektivnog linča. Posebno zabrinjavaju mizogini govor, seksualizovane uvrede i ciljano targetiranje žene koja je obavljala javnu funkciju, jer takve prakse služe zastrašivanju i ućutkivanju žena u javnom prostoru - naveli su iz tog resora.
Dodatno, podsjećaju građanke i građane da nasilje nad ženama nije samo fizičko nasilje.
- Ono obuhvata i prijetnje i psihičko nasilje, seksualno nasilje i uznemiravanje, uhođenje i proganjanje, ucjenjivanje i prinudu, ekonomsku kontrolu, kao i digitalno nasilje – objavljivanje, slanje ili dijeljenje intimnih snimaka i fotografija bez pristanka, internet uznemiravanje, prijetnje, kampanje ponižavanja i javno targetiranje putem mreža - ukazuju iz ministarstva.
Ističu da sloboda izražavanja ne uključuje pravo na govor mržnje, pozive na linč, ponižavanje niti opravdavanje nezakonitih radnji.
- Posebno se ističe da zloupotreba intimnog sadržaja bez pristanka predstavlja ozbiljan napad na privatnost, bezbjednost i dostojanstvo žene, ali i direktno ugrožavanje života i mira svih koji su dio njenog okruženja i porodice. Takvi napadi ostavljaju dalekosežne posljedice, posebno u patrijarhalnom društvenom kontekstu, u kojem se nasilje često pretvara u kolektivno stigmatizovanje, a posljedice se šire i na djecu, porodice i bliske osobe. Ovakvo postupanje može povlačiti krivičnu i prekršajnu odgovornost, uključujući i za one koji sadržaj neovlašćeno objavljuju, prosljeđuju ili ga koriste za prijetnje, ucjenu i javno poniženje - dodaje se u saopštenju.
Odjeljenje podsjeća da sve službenice i svi službenici javne uprave, a posebno nositeljke i nosioci visokih funkcija, imaju obavezu da se ponašaju u skladu sa etičkim kodeksom i standardima javne odgovornosti, te u tom smislu pozdravlja ostavku kao čin odgovornosti i očuvanja integriteta institucije.
- Istovremeno se naglašava da ostavka ili povlačenje sa javne funkcije ne mogu i ne smiju biti tumačeni kao priznanje krivice, niti kao odricanje od prava na zaštitu, jer pravo na sigurnost, privatnost i dostojanstvo pripada svakoj osobi, bez obzira na njen status - naglasili su.
Podsjećaju da je Nacrt zakona o rodnoj ravnopravnosti, koji je trenutno na javnoj raspravi, usmjeren na unapređenje normativnog okvira za prevenciju i suzbijanje diskriminacije po osnovu pola i roda, uključujući rodno zasnovano uznemiravanje, govor mržnje i mizoginiju u javnom i onlajn prostoru.
- Predložene odredbe zabranjuju diskriminatorno postupanje, ponižavanje i degradirajući govor zasnovan na rodu, dok se neovlašćeno snimanje, objavljivanje i širenje intimnog sadržaja bez pristanka sankcioniše u skladu sa odredbama krivičnog zakonodavstva. Time se potvrđuje opredijeljenost države da kroz komplementarno djelovanje antidiskriminacionih i krivičnopravnih mehanizama obezbijedi djelotvornu zaštitu prava, dostojanstva i bezbjednosti žena - ukazuju iz ministarstva.
Odjeljenje za poslove rodne ravnopravnosti poziva medije i javne funkcionerke i funkcionere da jasno osude nasilje, a građanke i građane da se uzdrže od širenja spornih sadržaja i senzacionalizma, da ne učestvuju u ponižavanju, te da javni govor usklade sa zakonom i osnovnim standardima ljudskih prava.
- Istovremeno se pozivaju nadležne institucije da hitno i efikasno ispitaju navode i preduzmu mjere zaštite, uključujući postupanje radi sprečavanja daljeg širenja sadržaja i uznemiravanja. Odjeljenje za poslove rodne ravnopravnosti ostaje pri stavu nulte tolerancije prema rodno zasnovanom nasilju i nasilju nad ženama, govoru mržnje, ucjenjivanju i digitalnom nasilju, uz jasno opredjeljenje da su zaštita ljudskih prava i jednak pristup pravdi obaveza države i svih društvenih akterki i aktera - zaključuju u saopštenju.
