Ministarstvo zdravlja nema podatak koliko je otvoreno privatnih zdravstvenih ustanova i labaratorija u Crnoj Gori u kojima se priužaju medicinske usluge, iako prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), skoro 50 odsto pregleda građani plaćaju u privatnim ambulantama. Preporuke SZO su da izdvajanja za liječenje kod privatnika bude oko 15 odsto, što je tri puta manje nego u Crnoj Gori. Naši sagovornici ističu da je Ministarstvo zdravlja dužno da vodi registar privatnih zdravstvenih ustanova, jer postoje slučajevi u kojima rade ljekari bez licence.

Prema podacima Fonda za zdravstveno osiguranje godšinje zdravstveni sistem plaća oko 7.000.000 eura za liječenje osiguranika kod privatnika. Iz Ministarstva zdravlja nam nijesu odgovorili da li kontrolišu rad privatnih ustanova i da li imaju podatke o ukupnom broju ambulanti. Kako smo ranije objavili, samo iz Kliničkog centra 110 ljekara posjeduje saglasnost za dopunski rad kod privatnika. Ministarstvo zdravlja naložilo je zdravstvenim ustanovama da obustavi izdavanje saglasnosti za dopunski rad kod privatnika ljekarima koji dolaze sa klinika gdje postoje liste čekanja.

Predsjednica Sindikata doktora medicine Milena Popović Samardžić kazala je za "Dan" da je poznato da Ministarstvo zdravlja nema podatke koliko u Crnoj Gori postoji privatnih klinika i ambulanti.

– Ministarstvo zdravlja dužno je da po zakonu o zdravstvenoj zaštiti vodi registar privatnih zdravstvenih ustanova i da kontroliše njihov rad. U saznanju smo da u Crnoj Gori postoje privatne zdravstvene ustanove u kojima rade ljekari iz okruženja bez izdate licence za rad. Ljekaru koji pruža zdravstvenu zaštitu iz domena za koji nema izdatu licencu prema zakonu o zdravstvenoj zaštiti, nadležna komora privremeno oduzima licencu za rad, kaže Popović Samardžić.

Član Odbora za zdravstvo Vladimir Dobričanin kazao je za "Dan" da je poenta da se nekontrolisano dovode ljekari sa strane koji su penzinosani i koji nemaju licenece za rad.

– Na taj način se ugrožava domaće tržište jer nema kontrole. Poslednjih mjeseci primjećujemo jednu gromoglasni kampanju protiv rada u privatnom zdravstvenom sektoru u Crnoj Gori ljekarima koji su zaposleni u državnim ili zdravstvenim institucijama. To je potpuno pogrešan put kojim treba da se kreće nacionalni zdravstveni sistem. Umjesto da kao sav normalan svijet razvijamo javno privatna partnerstva i time unaprijedimo ponudu građanima, pokušava se povratak u zastarjeli i neefikasan i isključiv sistem. Red koji se mora uspostaviti kako u javnom tako i u privatnom zdravstvenom sektoru prvi je korak koji ministarstvo mora da preduzme. Mapiranje zdravstvenog sistema predstavlja osnov za dalje planiranje. Moramo znati ko radi u Crnoj Gori u privatnom zdravstvenom sistemu i kako dobijaju licence. Gdje se šta može raditi i na kom nivou jer se dešava da pojedini ljekari rade u salonima ljepote i tu pružaju zdravstvene usluge. Sve u svemu, mnogo je posla pred nama i potrebno je sistemski urediti nacionalni zdravstveni sistem i na taj način ga učiniti efikasnom i dostupnim, ističe Dobričanin.