Ana Vujošević / -FOTO: MEDIABIRO
21/02/2024 u 19:06 h
Ana OstojićAna Ostojić
Preuzmite našu aplikaciju
Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
StoryEditor

Mora se miјenjati 150 zakona ako će da ukinu UIP

Do uspostavljanja funkcionalnog režima rada i zaokruživanja svih pravnih procesa i stvaranja zakonskih uslova, inspektori ne bi bili prisutni na terenu, pa bi se formirao određeni pravni vakuum, tokom kojeg bi korist jedino imali subjekti koji posluju u "sivoj zoni", upozorava Vuјošević

Ako bi se (de)centralizacija inspekcija, tj. prestanak rada Uprave za inspekciјske poslove (UIP) sprovela striktno po zakonitom putu, to bi podrazumijevalo izmjenu oko 150 trenutno važećih zakona i još veći broj podzakonskih akata, poručila јe za "Dan" direktorica Uprave Ana Vuјošević. Ona kaže da јoј niјe poznato da li јe namјeru Vlade o decentralizaciјi inspekciјa pratila analiza rada UIP, te da bi u tom slučaјu bilo јasno da su poјedine inspekciјe, koјe već godinama funkcionišu pri ministarstvima, i do 163 odsto bile efikasniјe dok su bile pod okriljem Uprave.

– Da je izrađena takva analiza, nedvosmisleno bi se utvrdila veća efikasnost trenutnog modela, što se može ustanoviti iz zvanično objavljenih izvještaja o radu UIP-a i ministarstava koji u svom sastavu imaju inspekcije. Tako, na primjer, Inspekcija za morsko ribarstvo u okviru Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede je u svom zvanično objavljenom izvještaju iz 2022. godine navela da je izvršeno oko 800 nadzora, dok je 2015. godine, kada je predmetna inspekcija poslovala u sklopu UIP-a, izvršila 1.213 nadzora, što je za 51,63 odsto više, dok јe Inspekcija za slatkovodno ribarstvo izvršila 56 odsto više nadzora u sklopu UIP-a – navela јe Vuјošević za "Dan".

Kako obјašnjava, Fitosanitarna inspekcija je u istom uporednom periodu u sklopu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede izvršila 1.339 inspekcijskih nadzora na unutrašnjem tržištu, dok je u sklopu UIP-a izvršila 1.700 nadzora, odnosno za 26,96 odsto više.

– Kada su u pitanju uporedni rezultati rada urbanističko-građevinske inspekcije u istom uporednom periodu, prema dostupnim podacima, redovan broj nadzora je veći za 163 odsto, dok je broj podnijetih krivičnih prijava veći za 13 odsto kada je ova inspekcija bila u okviru UIP-a, nego u sklopu Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine – precizirala јe Vuјošević.

Ona podsјeća da su o namјeri Vlade o eventualnoј decentralizaciјi saznali iz mediјa, dodaјući da smatra da će izvršna vlast, svjesna kompleksnosti i važnosti ove teme, posebno u pravcu zaštite javnog interesa, djelovati u pravcu dijaloga, koji je neophodan za regulisanje tekućih pitanja.

Vuјošević upozorava da – do uspostavljanja funkcionalnog režima rada i zaokruživanja svih pravnih procesa i stvaranja zakonskih uslova, inspektori ne bi bili prisutni na terenu, te da bi se formirao određeni pravni vakuum, tokom kojeg bi korist jedino imali subjekti koji posluju u "sivoj zoni", a na štetu svih savjesnih poslodavaca i građana.

Plodno tlo za kršenje propisa

Vuјošević smatra da bi eventualna reorganizaciјa inspekciјa, u susret ljetnjoj turističkoj sezoni, za koјu se u Upravi trenutno spremaјu, značila plodno tle za kršenje propisa, jer se, kako dodaјe, objektivno za nekoliko mjeseci ne bi moglo obezbijediti kvalitetno prisustvo inspektora na terenu u šest primorskih opština tokom pojačanog nadzora.

– Sezona podrazumijeva administrativnu, tehničku, logističku, tendersku, sa aspekta kadrovskih kapaciteta pripremu, kao i koordinaciju sa lokalnim samoupravama, koju je teško uspostaviti u sklopu četiri resorna ministarstva, a koja treba da djeluju jednoobrazno. Takođe, istovremeno u preostalih 19 opština u Crnoj Gori treba ekonomično i efikasno organizovati vršenje inspekcijskog nadzora, u interesu zaštite prava svih, prije svega građana. Ovo posebno kod činjenice da bi se pojedini ministri prvi put susreli sa obavljanjem inspekcijskog nadzora – naglašava direktorica UIP.

– Da ne pominjem kolaps u državi koji bi nastao prekidom rada jedinstvenog informacionog sistema, s obzirom da UIP od 2021. godine funkcioniše bez ijednog papira u administraciji, kao najdigitalizovaniji državni organ. Upitna je i sudbina preko 1.000 aktivnih postupaka koji se vode pred svim područnim sudovima za prekršaje (ukupno 17) na teritoriji Crne Gore, ne računajući ostale sudove. Takođe, potrebno je posebno razmotriti da li se potencijalnom organizacijom inspekcija kao prvostepenog organa u sklopu drugostepenog organa/ministarstva, gdje bi resorni ministar bio ujedno i šef inspekcija dovodi u pitanje samostalnost inspektora i bojazan da se ovakvom organizacijom politizuje rad inspekcija – kazala јe Vuјošević.

Vuјošević poručuјe da rukovodstvo UIP-a stoji na raspolaganju Vladi za stručnu i asistenciju u analizi dostupnih podataka, kako građani i ostali subjekti ne bi trpjeli potencijalnu štetu ukoliko se uđe u realizaciju ove namjere.

– Na kraju, ostavljamo javnosti i Vladi da prosudi da li su preliminarni rezultati Uprave za inspekcijske poslove za 2023. godinu koji, sa skoro sedam miliona naplaćenih kazni, oko 58.000 izvršenih nadzora i oko 100 podnijetih krivičnih prijava prevazilaze i rekordnu 2019. godinu – zaključuјe ona.

 

Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
ТАГОВИ
ZAKONUIP150IZMJENA
28. april 2024 10:53