On je agenciji MINA kazao da je, posmatrajući period od poslednjih devet godina, od kada je uspostavljena nadležnost Ministarstva pravde za izvršenje kazne rada u javnom interesu, prosječno godišnje na izvršenje te kazne upućivano 226 osuđenih osoba.
- Uzimajući vremenski period od poslednjih pet godina može se izvesti zaključak da se bilježi određeni pad broja kazni rada u javnom interesu koje izriče sud, a time i broja osoba koje Ministarstvo godišnje upućuju na izvršenje te vrste alternativne sankcije, rekao je Brajušković.
Kako je naveo, manji broj predmeta te vrste alternativne sankcije može dijelom pripisati i činjenici nešto manjeg broja izrečenih krivičnih sankcija bilo koje vrste i manjeg broja pravosnažno presuđenih predmeta.
- A usled opštepoznate činjenice u dužem vremenskom periodu većeg broja upražnjenih sudijskim mjesta u crnogorskim sudovima, ali i većem korišćenju od strane sudova drugih vrsta alternativnih sankcija ili načina izvršenja, kao što je to kazna zatvora u prostorijama u kojima osuđeni stanuje, dodao je Brajušković.
On je rekao da je u približno osam odsto predmeta izrečena kazna rada u javnom interesu bila zamijenjena kaznom zatvora.
- Razlog za zamjenu ove kazne u kaznu zatvora jeste najčešće situacija da osuđene osobe ne ispunjavaju svoje radne obaveze koje su im određene ugovorom o izvršenju kazne i individualnim programom radnih aktivnosti, u smislu da ne dolaze na izvršenje kazne ili situacija u kojoj ne poštuju radnu disciplinu i radno vrijeme, pojasnio je Brajušković.
On je kao prednosti kazne rada u javnom interesu istakao to što se izvršava u društvenoj zajednici, čime se, u odnosu na kaznu zatvora, izbjegavaju negativni efekti kao što su odvajanje od porodice, gubitak posla, te mogući negativan uticaj drugih zatvorenika.
Prednosti se, prema riječima Brajuškovića, sastoje i u tome što se društvenoj zajednici daje aktivnija uloga u krivično pravnom sistemu, kao i što dobija besplatnu radnu snagu kroz izvršenje kazne kod pravnih lica, odnosno organizacija.
- Takođe se smanjuje zatvorska populacija, što za posledicu ima manje troškove i izdvajanja države po osnovu izvršenja kazne zatvora kao alternative, istakao je Brajušković.
On je kazao da Ministarstvo pravde nema podatke koliko je novca iz državnog budžeta ušteđeno po osnovu izvršenja kazne rada u javnom interesu u situaciji u kojoj bi osuđenicima umjesto te kazne bila izrečena kratkotrajna kazna zatvora.
Brajušković je rekao da je, računajući sve predmete, osuđenim osobama izrečeno ukupno 331.165 sati rada.
On je pojasnio da se rad u javnom interesu može izreći učiniocu kako krivičnog djela, tako i prekršajnog djela.
- Rad u javnom interesu može se izreći za krivična djela za koja je propisana novčana kazna ili zatvor do pet godina, naveo je Brajušković.
Kako je dodao, u prekršajnom postupku se rad u javnom interesu učiniocu prekršaja može izreći umjesto novčane kazne ili kazne zatvora u bilo kojoj zakonom propisanoj dužini.
Brajušković je kazao da kaznu rada u javnom postupku učiniocu krivičnog ili prekršajnog djela sud može izreći samo ako postoji pristanak te osobe da joj se izrekne ta vrsta kazne.
On je pojasnio da se kazna rada u javnom interesu izvršava na teritoriji svih opština u Crnoj Gori kod pravnih lica i organizacija čija djelatnost vezana za humanitarne, socijalne, komunalne, zdravstvene i druge aktivnosti od javnog interesa.
- U dosadašnjem praksi izvršavanja kazne rada u javnom interesu, osuđeni su od Ministarstva pravde upućivani na izvršenje ove kazne u ukupno 192 različita pravna lica, odnosno organizacije na cijeloj teritoriji Crne Gore, naveo je Brajušković.
Osuđeni na kaznu rada u javnom interesu, kako je naveo Brajušković. najčešće obavljaju poslove pružanja pomoći tehničkom osoblju u pravnim licima ili organizacijama u kojima su upućena na izršenje te vrste kazne
On je kazao da osuđeni obavljaju i omoćne zanatske, građevinske i druge stručne poslove, poslove prenosa, utovara i istovara tereta, poslove održavanja travnatih i drugih površina, te druge pomoćne poslove nižeg stepena složenosti.
