Uprava za inspekcijske poslove je tokom protekle godine evidentirala 19 povreda na radu, pri čemu su stradala dvojica zaposlenih. Zabilježena je jedna kolektivna i 16 teških povreda na radu.

Na pitanje "Dana" šta je preduzeto u slučajevima stradanja i povređivanja radnika, iz Inspekcije rada kažu da ukoliko je utvrđena neposredna opasnost po život, ili je ugroženo zdravlje zaposlenih, izricana je mjera zabrane rada ili zabrana upotrebe sredstava za rad na kojima se desila povreda, preduzimane su druge mjere i radnje iz nadležnosti Inspekcije rada, a izvještaji o povredi na radu su dostavljeni nadležnim sudskim organima ili tužilaštvu.

– Inspekcija rada je po zahtjevu tužilaštva u svakom pojedinačnom slučaju postupala i dostavljala svu dokumentaciju koju posjeduje – navodi se u odgovoru inspekcije.

Međunarodna organizacija rada ukazala je u Nacionalnom profilu zaštite zdravlja na radu za Crnu Goru da su njihove analize pokazale da inspektori zaduženi za oblast zaštite prava radnika godišnje obave od 250 do 330 inspekcijskih pregleda, što je znatno više nego u Poljskoj (62,99), Holandiji (77,3), Irskoj (126,06), Francuskoj (131,5) i Švajcarskoj (142,02), i samo manje od Španije (605,45) i Dominikanske Republike (427,67). Njihovo istraživanje, koje je obuhvatilo podatke od 2015. do 2019. godine, pokazalo je da je u Crnoj Gori svake godine utvrđivano između 5.000 i 6.700 nepravilnosti.

– U 2015, u kojoj je i utvrđen najveći broj nepravilnosti – 6.695, dominirale su nepravilnosti iz oblasti radnih odnosa (4.073). U periodu 2016–2019. može se reći da je broj nepravilnosti u oblasti radnih odnosa bio izjednačen s brojem nepravilnosti u oblasti zaštite i zdravlja na radu. Najčešće nepravilnosti koje su utvrđene u oblasti zaštite i zdravlja na radu su: ne daju se na upotrebu zaposlenima sredstva za rad sa stručnim nalazom i ocjenom da su na njima obezbijeđene propisane mjere zaštite i zdravlja na radu; ne obezbjeđuju se sredstva i oprema lične zaštite na radu; zaposleni rade bez uvjerenja o osposobljenosti za bezbjedan i zdrav rad; zaposleni rade bez ljekarskih uvjerenja o zdravstvenoj sposobnosti za radna mjesta s posebnim uslovima rada, odnosno povećanim rizikom; ne vodi se evidencija iz oblasti zaštite i zdravlja na radu; ne preduzimaju se mjere iz oblasti određivanja zaposlenih za pružanje prve pomoći, zaštitu od požara i evakuaciju zaposlenih; neposjedovanje akta o procjeni rizika za sva radna mjesta – konstatovano je u istraživanju Međunarodne organizacije rada.