Ni do ovogodišnjeg Međunarodnog dana žena, 8. marta, Crna Gora nije mnogo uradila u prethodnom periodu kako bi žene istinski bile ravnopravne sa muškarcima, a ženska populacija je i danas dominantnije izložena diskriminaciji, nasilju, seksizmu, govoru mržnje, ekonomskoj nejednakosti...

Na pozicije odlučivanja i dalje se mahom biraju muškarci, tako da Crna Gora u ovom trenutku nema ženu ni na jednoj najvažnijoj funkciji u društvu – mjesta predsjednika države, Vlade i parlamenta pokrivaju pripadnici muškog pola. Trenutni sastav Vlade broji samo četiri žene na ministarskim pozicijama (17,39 odsto), dok u parlamentu imamo 22 poslanice (27,16 odsto od ukupnog broja poslaničkih mjesta). Iako su žene stub domaćinstva, pa tako i većine seoskih gazdinstava, patrijarhat, nasleđivanje u korist muškog člana porodice, u sadejstvu sa drugim faktorima, dovode do toga da je samo 15,48 odsto žena nositeljki poljoprivrednih gazdinstava u Crnoj Gori, uprkos tome što politike ruralnog razvoja koje sprovodi Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja omogućavaju pogodnosti za žene nosioce gazdinstva.

Iz resora poljoprivrede za "Dan" su kazali da je prilikom kreiranja politike ruralnog razvoja posebna pažnja posvećena ženama u ruralnim područjima koje su nosioci poljoprivrednih gazdinstava. Taj resor registruje 3.233 poljoprivredna gazdinstva, od ukupno 20.885, u kojima je nosilac žena. Prema podacima ovog ministarstva, najviše žena nosilaca gazdinstva ima u Nikšiću – 589, potom u Podgorici – 507, Bijelom Polju – 389, Pljevljima – 362, Beranama – 219, Danilovgradu – 169, Mojkovcu – 125. Žene su nosioci 91 poljoprivrednog gazdinstva u Baru, 89 u Rožajama, 86 u Kolašinu, 76 u Ulcinju, 66 u Andrijevici, 53 u Plužinama, 44 na Žabljaku, 42 u Tuzima, 40 u Kotoru, 39 u Plavu, 38 u Šavniku. Na Cetinju su registrovana 34 gazdinstva čiji su nosioci žene, 31 u Herceg Novom, 23 u Budvi, po 20 u Tivtu i Zeti i 10 u Gusinju.

Na jučerašnjem zasijedanju Ženskog parlamenta ocijenjeno je da je u Crnoj Gori postignut napredak u oblasti rodne ravnopravnosti, ali je društvo i dalje u velikoj mjeri patrijarhalno, pa se žene suočavaju sa izazovima u brojnim oblastima.

Potpredsjednik Skupštine Boris Pejović, otvarajući sjednicu, kazao je da Crna Gora i dalje kaska kada je u pitanju implementacija zakona. Pejović je istakao i da se žene češće suočavaju sa diskriminacijom u oblasti zapošljavanja, navodeći da postoji i problem niže plate i manjih mogućnosti napredovanja u odnosu na muškarce. On je podsjetio da žene značajno doprinose ekonomiji i kroz neplaćeni rad u kući i njegu članova porodice.

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Siniša Bjeković kazao je da je u Crnoj Gori neophodan multisektorski i multidisciplinarni pristup čiji cilj mora biti osnaživanje i zaštita prava žena, kako bi mogle ostvariti jedan od osnovnih društvenih ciljeva, a to je rodna ravnopravnost.

Bjeković je ukazao da su žene u manjini u parlamentu, u Vladi, u upravljačkim tijelima privrednih društava, ali i u akademiji nauka i lokalnim samoupravama.

Poslanica Pokreta Evropa sad (PES) i predsjednica Odbora za rodnu ravnopravnost Jelenka Andrić kazala je da Skupština mora da pošalje poruku o nultoj toleranciji na nasilje.