Najglomaznija Vlada sa mršavim učincima

Iako je prošlo više od dvije godine od formiranja vlade premijera Milojka Spajića, koja je zasad najglomaznija Vlada u crnogorskoj istoriji, učinak pojedinih članova izvršne vlasti skoro da je nevidljiv javnosti, a zatvorenost sjednica i njihovo dominantno onlajn održavanje ne doprinose većoj vidljivosti njihovih potencijalnih rezultata.

Rad ove vlade u prethodnoj godini obilježile su najčešće održavane sjednice "na daljinu", masovna v.d. imenovanja, ali i izostanak bilo kakve odgovornosti za nezakonita razrješenja, koja su potvrđena sudskim odlukama.

Od ukupno 127 sjednica, koliko je Vlada Crne Gore održala u 2025, čak 65 odsto je bilo elektronskih, što znači da je u protekloj godini izvršna vlast gotovo dvije trećine odluka donijela "na daljinu", bez direktnog sučeljavanja i rasprave. Analiza Centra za građansko obrazovanje (CGO) pokazuje da od 31. oktobra 2023, kada je formirana Spajićeva vlada, dominiraju elektronske sjednice, i da je okolnost koja bi trebalo da je izuzetak, postala sistematsko opravdanje za zaobilaženje demokratskih procedura, dok ni protekla godina nije potakla spremnost da se konačno donese zakon o Vladi.

Saradnik na programima u Centru za građansko obrazovanje (CGO) Nikola Obradović za "Dan" je saopštio da je u periodu od od 31. oktobra 2023. do 27. decembra 2025. godine održano ukupno 266 sjednica Vlade.

– Međutim, od tog broja, čak 162 sjednice, odnosno oko 60,9 odsto, održane su u telefonskoj ili elektronskoj formi, dok je 39,1 odsto sjednica održano uživo, uključujući 100 redovnih, jednu konstitutivnu i tri tematske sjednice. Ovi podaci jasno ukazuju da se ne radi o izuzetnoj ili privremenoj praksi, već o svjesno izabranom modelu rada Vlade, uprkos kontinuiranim upozorenjima stručne i zainteresovane javnosti o njegovim negativnim posljedicama po demokratski poredak. Posebno zabrinjava obrazac rada u 2025. godini. Naime, od ukupno 127 održanih sjednica, čak 65 odsto bilo je telefonskih/elektronskih (82), dok su svega 43 sjednice (34 odsto) održane u redovnoj formi. Praktično, gotovo dvije trećine odluka Vlada donosi "na daljinu", bez neposredne rasprave i stvarnog sučeljavanje argumenata – upozorio je Obradović za "Dan".

Naglašava da ovakva praksa pokazuje da se hitnost više ne koristi kao izuzetak, već kao sistematsko opravdanje za zaobilaženje demokratskih procedura.

– Mi u Centru za građansko obrazovanje (CGO) smatramo da telefonske sjednice nijesu prostor za ozbiljnu političku raspravu, kolektivno odlučivanje i punu odgovornost ministara i ministarki. Time se centralni rad Vlade svodi na puko "verifikovanje" odluka, često bez jasnog uvida javnosti u to ko je odluku predložio, ko je podržao, a ko eventualno imao drugačiji stav – ističe Obradović.

Bahatost i greške ministara plaćaju građani

Sudovi su u prethodnom periodu, a i u posljednjoj godini, donijeli više presuda o nezakonitim razješenjima od strane izvršne vlasti. Odgovornost za nezakonito postupanje, ali i štetu, i dalje izostaje. Obradović naglašava da ne postoji sistem odgovornosti na najvišem nivou.

– Sličan obrazac vidljiv je i u drugim primjerima, poput višestruke nezakonite smjene Zorana Brđanina sa mjesta direktora Uprave policije, što su sudovi utvrdili, razrješenja Valentine Pavličić sa funkcije zastupnice Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava, čiju je nezakonitost, takođe, potvrdio sud, itd. Takvih primjera je premnogo i oni ukazuju da u izvršnoj vlasti, uprkos sudskim presudama i javnim upozorenjima, ne postoji uspostavljen sistem odgovornosti na najvišem nivou – navodi Obradović.

Naglašava da se ovakva razrješenja ne mogu posmatrati izvan političkog konteksta jer su vođena partijskim interesima i potrebom za kontrolom nad institucijama, a ne jasnim i mjerljivim kriterijumima rada.

– Takav odnos prema kadrovima i javnim sredstvima pokazuje nedomaćinsko i neodgovorno upravljanje državom. To dodatno potvrđuje činjenica da Crna Gora danas ima najglomazniju Vladu u svojoj istoriji, uz visoke troškove funkcionisanja, službenih putovanja i reprezentacije. Kada se sve to poveže sa nezakonitim razrješenjima i sudskim sporovima, bez ikakvog utvrđivanja odgovornosti onih koji su do toga doveli, jasno je da bahatost, neodgovornost i greške ministara plaćaju građani i građanke Crne Gore, što je nezamislivo u uređenim demokratskim društvima – ističe Obradović.

Obradović dodaje da situacija da se ključne odluke donose onlajn ne govori o efikasnosti, već o postepenoj eroziji institucija.

– Takav način rada slabi povjerenje građana, obesmišljava ulogu Vlade kao kolektivnog organa i stvara opasan presedan da se demokratsko odlučivanje može zamijeniti porukama i pozivima, umjesto otvorenom, odgovornom i transparentnom institucionalnom praksom – smatra Obradović.

I pored premijerove najave s početka mandata da će rad ministara biti praćen i procjenjivan, takve analize, ipak, izostaju, a u CGO ističu da je, s obzirom na postojeću (ne)transparentnost Vlade i njene zatvorene sjednice, teško u praksi pratiti faktički doprinos i angažman svakog člana izvršne vlasti pojedinačno. Obradović navodi da CGO nije sprovodio sveobuhvatnu kvantitativnu ili kvalitativnu analizu učinka ministara i ministarki ove vlade, ali su imali fokus na pojedine resore.

CGO: Telefonske sjednice kao alat izbjegavanja odgovornosti

– Dodatni problem predstavlja i činjenica da više nema javnih prenosa sjednica Vlade, što je ranije omogućavalo uvid u način rada ministara i ministarki, njihovu argumentaciju i stvarne prioritete – ističe Obradović.

V.d. imenovanja kao partijska trgovina

Iako je prošlo više od dvije godine mandata Vlade, i dalje je znatan broj imenovanja u v.d. mandatu. Na pitanje da li smatra da je to način da se izbjegne odgovornost za (ne)činjenje ili politički način kontrole funkcionera, Obradović ističe da takav odnos prema imenovanjima ukazuje na izostanak jasne političke volje, ali i kapaciteta da se kadrovski sistem uredi na održiv i transparentan način, i da je tu dosta lutanja i partijskih trgovina.

– Treba napomenuti da je vlada Milojka Spajića formirana kao najglomaznija u crnogorskoj istoriji, sa velikim brojem subjekata koji imaju različite interese, što se direktno reflektuje na popunjavanje funkcija u institucijama. Umjesto transparentnih konkursnih procedura, napredovanja zasnovanih na zaslugama i imenovanja sa punim mandatom, poseže se za privremenim i partijsko-nepotističkim rješenjima. To ostavlja prostor za stalna politička pregovaranja i naknadno preispitivanje kadrovskih odluka, zbog čega se institucije drže u stanju hronične privremenosti, a odgovornost za rezultate rada ostaje razvodnjena i nejasna – istakao je Obradović.

Kako dodaje, funkcioneri u v.d. statusu nemaju adektavan institucionalni uticaj, što se neminovno odražava na njihov učinak i spremnost da donose teške, ali za javni interes važne odluke.

– Umjesto sistema zasnovanog na jasnim kriterijumima i punoj odgovornosti, uspostavlja se model u kojem privremena imenovanja postaju pravilo, što dugoročno slabi profesionalnost, odgovornost i stabilnost institucija – objašnjava Obradović.

I dominantna praksa telefonskih sjednica, na kojima se odluke usvajaju bez suštinske rasprave, kako naglašava Obradović, takođe ograničava mogućnost procjene pojedinačnog doprinosa članova Vlade.

– U takvom kontekstu teško je objektivno utvrditi ko je najaktivniji, a ko najmanje aktivan, jer često nijesu poznate ni konkretne obaveze, ni kriterijumi po kojima bi se aktivnost mjerila – istakao je Obradović.

Na osnovu onoga što je vidljivo u javnosti, kako dodaje, mogu se izvući određeni zaključci.

– Kada je riječ o ministru bez portfelja Milutinu Butoroviću, jedan presjek CGO pokazao je da je u prvih devet mjeseci mandata imao najmanje zabilježenih aktivnosti – dva zvanična sastanka, jedno službeno putovanje, dvije čestitke, jedno reagovanje i jednu najavu. Pritom, nijesu bile dostupne informacije o konkretnim učincima tih aktivnosti, niti su do danas objavljeni podaci o troškovima rada njegovog kabineta koje smo tražili. S druge strane, kao pozitivan primjer izdvaja se ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić Stojanović, koja se istakla jasnijim vođenjem resora, kontinuitetom u radu i adresiranjem ozbiljnih problema u oblasti obrazovanja i nauke. Posebno značajnim pozicioniramo njenu otvorenost prema civilnom sektoru, uključujući i one organizacije koje su kritički orijentisane, što je rijetka praksa u okviru ove vlade – rekao je Obradović.