- Rezultati otkrivaju zabrinjavajući trend: od 2000. do 2022. godine, potrošnja antibiotika u ambulantnoj praksi (koja čini oko 80 odstoukupne potrošnje) porasla je za čak 71 odsto. Desetostruko povećanje uočeno je kod azitromicina, dok su potrošnja cefiksima, ceftriaksona i ciprofloksacina porasle za više od 100 odsto. S druge strane, zabrinjava značajno smanjenje potrošnje prirodnih penicilina - saopšteno je iz Univerziteta Crne Gore (UCG).
Autorke studije — prof. dr Nataša Duborija-Kovačević (UCG, Medicinski fakultet), dr med. Jana Đapić-Šavelić (UCG, Medicinski fakultet i KCCG) i doc. dr Anđela Mijanović (UCG, Pirodno-matematički fakultet) — upozoravaju da se u Crnoj Gori na nivou primarne zdravstvene zaštite sve češće koriste antibiotici širokog spektra koji bi, kako naglašavaju, trebalo da budu rezervisani za uzročnike otporne na antibiotike prve linije.
- Ovakav trend značajno povećava rizik od razvoja antimikrobne rezistencije (AMR), odnosno otpornosti bakterija na terapiju. Dodatno, povećava se učestalost neželjenih dejstava ovih ljekova kod pacijenata, a i finansijski izdaci. Situaciju je, čak i u nekim zemljama EU, dodatno pogoršala pandemija COVID-19, tokom koje su antibiotici, posebno azitromicin, masovno korišćeni čak i kada nisu bili potrebni - navodi se u saopštenju.
Kako je pojašnjeno, antimikrobna rezistencija je prepoznata kao jedna od najvećih globalnih prijetnji javnom zdravlju. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, AMR se direktno povezuje sa 1,27 miliona smrtnih slučajeva godišnje, a doprinijela je nastanku još skoro pet miliona slučajeva.
- Decenije istraživanja i kliničkog iskustva potvrđuju da su razvoj i širenje AMR povezani sa neracionalnom upotrebom antibiotika u zdravstvu i poljoprivredi, ali i sa povećanom mobilnošću ljudi i roba - dodaje se.
Kako dodaju, dok preporuke EU iz 2023. nalažu da 65 odsto antibiotika koji se koriste u humanoj medicini treba da bude iz tzv. Access grupe — ljekova prve linije sa manjim potencijalom za razvoj rezistencije — Crna Gora ide u suprotnom pravcu.
- Prema rezultatima prof. Duborija-Kovačević i saradnika, udio antibiotika iz Access grupe pao je sa 73 odsto u 2000. na 50 odsto u 2022, dok je vanbolnička potrošnja u 2022. bila čak 75 odsto veća od prosjeka EU. U istoj godini je samo Grčka od zemalja EU imala neznatno veću vanbolničku potrošnju antibiotika od nas. Dodatno, EU preporučuje i da se potrošnja antibiotika smanji za 20 odsto u periodu 2019-2030, a kod nas je od 2019. do 2022. zapažen trend porasta - ističe se u saopštenju.
Kako autorke navode, ciljevi EU kojima teži Crna Gora, mogli bi se dostići do 2030. godine, pod uslovom da se djeluje brzo i odlučno na svim nivoima.
- Ključne mjere bi bile edukacija građana o prevenciji infekcija, pravilnoj upotrebi antibiotika i štetnosti samomedikacije, jačanje kontrole propisivanja i izdavanja antibiotika, analiza i po potrebi ažuriranje nacionalnih smjernica za liječenje vanbolničkih infekcija, intenziviranje praćenja i redovno informisanje propisivača o otpornosti uzročnika na preporučene antibiotike, sprovođenje javno-informativnih kampanja o rizicima neodgovorne upotrebe - zaključuje se.
