Neradna nedjelja može ponovo završiti pred Ustavnim sudom

Neradna nedjelja ponovo je ozakonjena, odnosno juče su i poslanici vlasti i opozicije, njih ukupno 62, glasali za izmjene i dopune Zakona o unutrašnjoj trgovini kojim je to predviđeno, a koji je gotovo isti kao i propis koji je Ustavni sud nedavno ukinuo.

Neradna nedjelja uvodi se u trgovinama, a to se, između ostalog, pravda i zdravstvenim razlozima. Ovaj propis trebalo bi da stupi na snagu danom objavljivanja u Službenom listu.

Izuzeci od rada nedjeljom biće apoteke, specijalizovane prodavnice ili kiosci, benzinske pumpe, pijace, štandovi, prodavnice, kiosci u autobuskim i željezničkim stanicama, na aerodromima i u lukama, kao i oni koji rade za vrijeme održavanja priredbi, festivala i sajmova, skladištima za trgovinu na veliko...

Pravnici sa kojima smo juče kontaktirali ukazuju da se novoizglasani propis može osporavati pred Ustavnim sudom, te da nije iskuljučeno da će biti inicijativa u tom pravcu. Slična situacija ranije se desila u Hrvatskoj, gdje je sličan propis ukidan više puta.

U crnogorskom parlamentu juče su poslanici i vlasti i opozicije bili složni u jednom – da se bore za prava radnike i da neradna nedelja u trgovinama mora ostati.

Poslanik PES-a Miloš Pižurica, predlagač Zakona o unutrašnjoj trgovini u ime te partije, kazao je da bi vraćanje radne nedjelje moglo da dovede do povećanja cijena i da podstakne inflaciju, ne sporeći da neradna nedjelja predstavlja problem za crnogorsku ekonomiju.

Vratiti vjeru radnicima

Naša obaveza je da zaštitimo radnike i omogućimo im najmanje jedan siguran neradni dan u sedmici, kazao je poslanik GP URA Miloš Konatar.

– Radnici u trgovinama žele neradnu nedjelju, da imaju taj siguran neradni dan za sebe i porodicu. Takođe, veliki broj poslodavaca pokazao je razumijevanje, što se moglo vidjeti kada su trgovine ostale zatvorene i protekle nedjelje, iako su po zakonu mogli raditi.

Moramo vratiti vjeru radnika da će ih institucije sistema zaštiti u slučaju nepravde, ali i povećati međusobno povjerenje između poslodavaca i radnika. U tom smislu, važno je da se nastavi dijalog između predstavnika zaposlenih i poslodavaca na Socijalnom savjetu – rekao je Konatar.

Njegog kolega iz DPS-a Nikola Milović rekao je da trećina zaposlenih radi u javnoj upravi, pa oni koji žele da razviju biznis ne mogu doći do radnika.

– Imamo velike probleme u turističkoj privredi kada je u pitanju sezonsko zapošljavanje. Struktura naše ekonomije je takva da ne možemo da obezbijedimo ni one koji treba da daju osnovnu podršku razvoju biznisa. Želiko da budemo turistička destinacija i da razvijamo Crnu Goru, ali nemamo radnu snagu. DPS će podržati predlog samog zakona kao i 2019, sa nadom da će crnogorska ekonomija biti drugačija narednih godina – kazao je Milović tokom rasprave u parlamentu, ukazujući da plate srednjem medicinskom kadru nijesu povećane iako rade i nedjeljom.

Pižurica mu je odgovorio da je u Crnoj Gori posao u državnoj upravi postao "crnogorski san" onog trenutka kada su radnička prava bila ugrožena ili ih uopšte nije ni bilo.

– To se desilo baš onda kada su prava radnika do maksimuma izrabljivana kod privatnika u Crnoj Gori. To je i vas navelo da 2019. donesete takav zakon – rekao je Pižurica.

Poslanica Branka Marković istakla je da je borba za neradnu nedelju borba za svaku porodicu u Crnoj Gori, dok je Adrijan Vuksanović iz Hrvatske građanske incijative pohvalio konsenzus vlasti i opozicije oko neradne nedjelje.

Poslanik Nikola Zirojević naglasio je da pravo na neradnu nedjelju mora biti prioritet. On je kritikovao Vladu i parlamentarnu većinu što su čekali da Ustavni sud donese odluku pa da tek onda reaguju u pravcu vraćanja neradne nedjelje. Ukazao je i da se ne zna koliko radnika ne radi nedjeljom.

Njegovo kolega iz PES-a Vasilije Čarapić razočaran je odlukom Ustavnog suda, a tvrdi da su im iz te sudske instance predlagali da uvedu neki oblik radne nedjelje kako ne bi ukinuli zakon, na šta, kako je saopštio, nijesu pristali.

Poslanica Radinka Ćinćur konstatovala je da se Predlog zakona o unutrašnjoj trgovini koji je usvojen suštinski ne razlikuje od onog koji je Ustavni sud već jednom ukinuo. Ona je sugerisla dopune zakona u pravcu utvrđivanja opšteg pravila ko ne radi nedjeljom, a ko radi zbog javnog interesa.

Poslanica DPS-a Aleksandra Vuković Kuč nazvala je politiku vlasti trik politikom koja se na prevalogiji. Podsjetila je da je programom "Evropa sad" najavljivano sedmočasovno radno vrijeme, što nije realizovano. Ona ocjenjuje i da.

Njen partijski kolega Jefto Eraković nije krio razočaranje što nije prihvaćem predlog zakona DPS-a kojim je planirano značajno povećanje primanja srednjeg medicinskog kadra, koji radi nedjeljom, ima dežurstva i pripravnosti, a plate su im povećane za svega 30 eura.

Bogdan Božović iz SNP-a smatra da je ovaj zakon suštinsko pitanje socijalne zaštite i jednakosti u Crnoj Gori.

Poslanik Demokrata Boris Bogdanović istakao je tokom rasprave da se u parlamentu brani univerzalno pravo, a to je da radnik nije potrošna roba, nego čovjek.