Prema Svjetskom indeksu slobode medija te organizacije, Crna Gora je za ovu godinu napredovala za tri pozicije, pa je sada na 37. među 180 zemalja svijeta, a sloboda medija je u ovogodišnjem izvještaju označena kao zadovoljavajuća.

U izvještaju RSF navodi se da su gotovo svi zločini protiv novinara iz posljednjih godina razriješeni, ali da mnogi stariji slučajevi ostaju neriješeni.

– To je slučaj sa atentatom na novinskog urednika Duška Jovanovića iz 2004. godine i pokušajem ubistva novinara istraživača Olivere Lakić iz 2018. Novinari su redovno meta kampanja klevetanja koje podstiču političari i iz vlasti i iz opozicije – ukazali su iz RSF.

Konstatovano je da Crna Gora nastoji da se pridruži Evropskoj uniji i da je vladajuća koalicija, koja je preuzela vlast 2023. godine, uskladila nacionalno zakonodavstvo sa evropskim standardima.

– Ponovo su se pojavile sumnje da vlast pokušava da utiče na nezavisnost Javnog servisa – Radio-televizije Crne Gore (RTCG). Parlamentarna većina je usvojila novi zakon koji omogućava generalnom direktoru Javnog servisa da ostane na toj funkciji, uprkos višestrukim sudskim odlukama koje njegov izbor proglašavaju nezakonitim. Pored toga, postoji zabrinutost da će strani vlasnici nekih medija uticati na uređivačku politiku koja služi interesima drugih država, kao što je Srbija, i njihovih političkih ličnosti – piše u izvještaju.

Sloboda medija mora biti svakodnevna praksa, ne samo ideal

Dalje se navodi da Crna Gora, uprkos malom broju stanovnika, ima desetine registrovanih medija, uključujući nekoliko dnevnih novina, nacionalne privatne i javne televizijske kanale i jednu novinsku agenciju.

– Tri od pet televizijskih mreža sa nacionalnom pokrivenošću djelimično su ili u potpunosti u stranom vlasništvu, uglavnom kompanija iz susjedne Srbije – konstatovano je u izvještaju.

RSF podsjeća da je država, kao glavni oglašivač, decenijama većinu sredstava usmjeravala ka "lojalnim medijima", navodeći da u situaciji u kojoj država na taj način prvenstveno finansira RTCG i lokalne javne emitere, privatni mediji u velikoj mjeri zavise od uticaja oglašivača i nestabilnog tržišta. Kako su konstatovali, kao odgovor na ozbiljne ekonomske posljedice pandemije kovida-19 po medijski sektor, koje su dodatno otežane izazovima malog tržišta, Vlada je prošle godine uvela nove zakonske mjere za jačanje fonda za podršku novinarstvu od javnog interesa.

RSF konstatuje i da crnogorsko društvo karakterišu duboke etničke, vjerske i političke podjele, kao i autoritarna politička kultura naslijeđena iz prošlosti.

– U takvom okruženju, medije često optužuju da rade za strane interese i da izdaju naciju ili crkvu – zaključili su u izvještaju.