U saopštenju za medije naveli su da je objekat stavljen u funkciju bez završenog sistema za odsumporavanje i denitrifikaciju dimnih gasova.
Smatraju da se ne radi o incidentu, već o nastavku dugogodišnje prakse sistemskog ugrožavanja zdravlja građana Pljevalja, uz, "punu zaštitu državnih institucija".
Osnovno državno tužilaštvo u Pljevljima saopštilo da je formiralo predmet i da preduzima izviđajne radnje, ali iz NVO Breznica poručuju da su građani Pljevalja takve formulacije već mnogo puta čuli, uvijek sa istim ishodom – bez utvrđene odgovornosti.
- Javnost i dalje ne zna ko je i zašto pustio Termoelektranu u rad bez završenih ekoloških sistema, ko je dao saglasnost za grubo kršenje zakona i ko će odgovarati za novo, svjesno ugrožavanje zdravlja građana - navodi se u saopštenju.
Dalje navode da je Termoelektrana puštena u rad bez saglasnosti ekološkog inspektora, što, prema njihovim riječima, predstavlja teško kršenje zakona, a ne puki proceduralni propust.
Iz NVO Breznica podsjećaju i na slučaj iz 2019. godine, kada je došlo do zagađenja rijeka Ćehotine i Vezišnice.
- Tadašnji postupci tužilaštva završeni su bez ikakve odgovornosti, dok je Elektroprivreda Crne Gore isplatila gotovo 350.000 eura Sportskom ribolovnom klubu „Lipljen" za navodnu sanaciju štete i poribljavanje, koje nikada nije sprovedeno - stoji u saopštrenju.
U saopštenju se kritikuje i postupanje Osnovnog suda u Pljevljima, navodeći da je sudski proces obesmislio težinu ekološke katastrofe, a da je krivična prijava povučena na posljednjem ročištu, bez obrazloženja, od strane tadašnjeg državnog tužioca.
- Time je poslata poruka da je u Pljevljima trovanje dozvoljeno i da će zagađivači proći nekažnjeno - kazali su iz NVO Breznica.
Upozoravaju da se isti scenario ponavlja i danas, dok se odgovornost prebacuje između institucija, a građani, kako navode, nastavljaju da trpe posljedice zagađenja. Kao alarmantan podatak navode da je za 11 mjeseci 2025. godine u Pljevljima umrlo 339 ljudi, uz negativan prirodni priraštaj od -202.
- To nijesu demografski trendovi, već posljedica decenijskog institucionalnog nasilja nad jednim gradom - navodi se u saopštenju, uz tvrdnju da se Pljevlja sistematski žrtvuju zarad profita.
Svaki novi izostanak odgovornosti u ovom slučaju potvrdiće da, kako su istakli, ekološki zločini u Crnoj Gori nijesu izuzetak, već pravilo, te da ćutanje institucija predstavlja saučesništvo u trovanju i smrti građana.
