Podaci takođe govore da MMR vakcinu nije primilo više od 30.000 djece od jedne do 18 godina starosti.
– Od posljednjeg izvještaja, zaključno sa 31. decembrom 2025. godine, nije bilo novih registrovanih slučajeva morbila u Crnoj Gori. Posljednji potvrđeni slučaj obolijevanja laboratorijski je dijagnostikovan 25. marta 2025. godine, u laboratoriji Instituta za javno zdravlje Crne Gore, i to kod osobe starosti 52 godine sa prebivalištem u Gusinju. Epidemiološkim istraživanjem nije utvrđena povezanost ovog slučaja sa prethodno prijavljenim slučajevima morbila u zemlji. Od početka godine registrovano je ukupno 12 slučajeva morbila, dok je od početka 2024. godine zabilježeno ukupno 47 slučajeva – podaci su Instituta, koji u ovoj godini do sada nije registrovao nijedan slučaj morbila.
MMR vakcina je obavezna, a daje se protiv morbila, rubeole i zauški. I prethodnim zakonskim rješenjem bile su predviđene mjere u cilju većeg obuhvata vakcinisane djece, između ostalog i novčane kazne. Međutim, zdravstve vlasti su zaključile da one nijesu dale očekivane rezultate.
Na sajtu Skupštine Crne Gore pokrenuta je peticija kojom se traži "momentalno ukidanje prisilne vakcinacije", predviđene Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti.
– Vancinacija se može odbiti ne samo radi zdravstvenih razloga, već i zarad ličnog i vjerskog ubjeđenja – navodi se, između ostalog, u obrazloženju zahtjeva građana.
Iz Instituta za javno zdravlje su poručili da su država i zdravstveni sistem sada odlučili da naprave korak koji je godinama izostajao, a ova prilika ne smije biti propuštena.
– Reakcija društva mora uslijediti prije nego što kolektivno oklijevanje i odbijanje vakcinacije budu plaćeni epidemijama i gubitkom ljudskih života – upozorili su iz IJZCG.
Prema njihovim podacima, trenutni obuhvat prvom dozom vakcine protiv morbila, zauški i rubele (MMR) u Crnoj Gori kod djece predškolskog uzrasta iznosi 49,5 odsto, kod osnovaca 87,1 odsto, a kod srednjoškolaca 91,4 odsto.
– Ukupan broj djece uzrasta od 1 do 18 godina koja nisu primila nijednu dozu MMR vakcine iznosi 31.409. Obuhvati drugom dozom vakcine protiv morbila, zauški i rubele i dalje su znatno ispod zadovoljavajućih 95 odsto. Vakcinacija je najbolja zaštita od morbila. Vakcina je bezbjedna i djelotvorna, a naročito je važno pravovremeno primanje vakcine. Potpuna vakcinacija podrazumijeva primanje dvije doze vakcine, pri čemu u redovnim okolnostima prvu dozu treba dati što prije nakon navršenih godinu dana života, a drugu prilikom sistematskih pregleda pred polazak u školu – ističu iz Instituta.
IJZCG u kontinuitetu poziva roditelje da vakcinišu djecu bez odlaganja, a da nevakcinisanu djecu ne šalju u kolektive (predškolske ustanove, igraonice, rođendaonice, sportsko-rekreativne objekte, izlete, ekskurzije...).
Ističu da se mjera predviđena novim Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti uvodi radi zaštite zdravlja djece, posebno najmlađih, koji su najosjetljiviji za razvoj teških oblika bolesti, kao i smanjenja rizika od pojave epidemije u kolektivima, gdje se infekcije najbrže šire.
– Predškolske ustanove su okruženje sa čestim i bliskim kontaktom djece, pa i mali pad obuhvata vakcinacijom može dovesti do pojave i širenja bolesti, koje se vakcinama mogu spriječiti – ukazali su iz IJZCG.
Obuhvat vakcinacijom u Crnoj Gori bilježi pad posljednjih deset godina. Zdravstveni sistem je uz pomoć Svjetske zdravstvene organizacije i UNICEF-a sprovodio brojne mjere u cilju unapređenja imunizacije. Međutim, rezultati tih aktivnosti, kada je u pitanju obuhvat vakcinacijom među djecom predškolskog uzrasta, bili su ograničeni i kratkoročni, pa se trend pada obuhvata nastavio.
Fond Ujedinjenih nacija za djecu (UNICEF) ne podržava novi zakon koji pristup djeteta obrazovanju uslovljava vakcinacijom, dok institucija Zaštitnika ljudskih prava i sloboda smatra da država ima pravo da propiše mjere koje će dati bolje rezultate u zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, a koje mogu da budu provjerene putem sudske zaštite.
Predlog zakona po kojem nevakcinisana djeca ne mogu da idu u vrtić podnijeli su poslanici Albin Ćeman, Dragana Vučević, Dane Marković, Vaso Obradović, Amer Smailović i Nikola Camaj, a usvojen je po hitnom postupku posljednjeg dana decembra 2025.
