Za taj iznos mogao bi kupiti jedan voćni sok bez dodatog šećera i ništa više ili kiflu i flašicu vode, dok zdraviji i nutritivno bogatiji obroci u ovu računicu ne mogu ni ući – i to sve u situaciji kada je Crna Gora šesta u Evropi po broju gojazne djece školskog uzrasta.
Dječji dodatak od 30 eura ne pokriva čak ni iznos mjesečnog boravka u vrtiću, za koji je u Podgorici potrebno izdvojiti 50 eura. I dok za porodice dobrog i srednjeg imovnog stanja dječji dodatak nije važan faktor u mjesečnim primanjima, za porodice lošijeg imovnog stanja on je i te kako značajan. I na ovogodišnji Međunarodni dan djeteta, svako treće dijete u Crnoj Gori živi na rubu siromaštva, čime biva uskraćeno za brojna prava garantovana međunarodnim dokumentima.
U moru problema sa kojima su djeca (i njihovi roditelji) svakodnevno suočeni – u obazovnom i zdravstvenom sektoru, sa vršnjačkim, sajber i porodičnim nasiljem i nizom drugih problema, u ovom trenutku se kao svakodnevna nametnula tema (ne)opravdanosti povećanja dječjih dodataka, koji su od 2021. na istom nivou. Veće dječije dodatke, putem peticije, traži i oko 23.000 građana, ali odnos većine političkih partija prema ovom pitanju je ili ignorantski ili populistički, bez namjere da se ponudi konkretno rješenje. Partije su otišle i korak dalje pa su fokus sa važnosti povećanja ovog dodatka prebacile na to čija je zasluga što su djeca 2021. ponovo stekla to pravo.
Građanski pokret URA je u prethodnom periodu više puta predlagao povećanje dječijih dodataka za 50 ili za 100 odsto, ali bez podrške kolega u parlamentu, pa taj predlog najčešće nije dolazio ni na dnevni red sjednica. Prema podacima sa početka prošle godine, za dječije dodatke je na mjesečnom nivou izdvajano oko 3,87 miliona eura, odnosno 46,5 miliona godišnje. To pravo, prema podacima sa početka ove godine, koristilo je 121.134 djece.
Ukoliko se uzmu u obzir ovi podaci, za dupliranje dječijih dodataka trebala bi najmanje 93 miliona eura, ali taj novac, već je evidentno, nije planiran predlogom budžeta za narednu godinu. Međutim, Pokret Evropa sad (PES) ponudio je rješenje da se parlamentarne partije odreknu polovine novca koji dobijaju iz budžeta, što je ukupno oko 7,5 miliona eura. To bi, kada bi se dodalo na već postojećih 46,5 miliona eura, značilo rast dječjeg dodatka za prosječno oko pet eura po djetetu.
Povodom Međunarodnog dana djeteta, direktorka nevladine organizacije (NVO) Centar za prava djeteta Jelena Gluščević ocijenila je za "Dan" da položaj djece u Crnoj Gori pokazuje određene pozitivne pomake, posebno u oblastima kao što je usklađivanje sa međunarodnim propisima, unapređenja inkluzivnih politika, dostupnosti obrazovanja i učešća djece u procesima donošenja odluka – što, kako naglašava, posebno potvrđuje i tradicija održavanja Dečjeg parlamenta u Skupštini Crne Gore. Međutim, ona ističe da, uprkos napretku, stanje i dalje nije na nivou koje bi osiguralo jednaku šansu za svako dijete.
– Važno je naglasiti i oblast pristupa djece pravdi, koja mora biti jednaka i pravedna za svu djecu u Crnoj Gori, bez izuzetka. Najveći izazovi ostaju: visok stepen siromaštva, pristup uslugama u lokalnim zajednicama, posebno za djecu sa smetnjama u razvoju, mentalno zdravlje djece i mladih, bezbjednost u digitalnom okruženju, migracije u veće gradove, i slično. Dakle, iako se napredak bilježi, neophodan je snažniji, dosljedniji i sistematičniji pristup kako bi svako dijete imalo jednake uslove za rast, razvoj i ostvarivanje svojih prava. Najbolji interes djeteta mora ostati apsolutni prioritet svakog donosioca odluka – ne samo deklarativno – naglasila je Gluščević za "Dan".
Komentarišući zahtjeve za povećanje dječjih dodataka, direktorica Centra za prava djeteta poručuje da je u zemlji, u kojoj znatan broj djece živi na granici siromaštva, jasno da ova naknada nije dovoljna ni blizu nivoa koji bi osigurao dostojanstven život i jednak pristup mogućnostima.
– Dječji dodatak od 30 eura mjesečno, čak i u najpovoljnijim okolnostima, ne može pokriti osnovne troškove djeteta – uključujući mjesečnu užinu, školski materijal, prevoz ili vannastavne aktivnosti. Mišljenja smo da je zahtjev građana opravdan i u skladu je sa obavezama države da preduzme sve potrebne mjere kako bi zaštitila interes i dobrobit svakog djeteta. Povećanje dječjeg dodatka je ulaganje, a ne trošak – to je ulaganje u budućnost djece Crne Gore – naglasila je ona.
Iz humanitarne fondacije "Banka hrane" su, povodom 20. novembra, ukazali da je broj ljudi koji žive ispod linije siromaštva jedan od najvažnijih pokazatelja socijalnog i ekonomskog stanja države.
– Djeca koja žive u porodicama koje se nalaze ispod ili u liniji siromaštva, za četvoročlanu porodicu u Crnoj Gori linija siromaštva je 589 eura, uskraćena su za garantovana prava koja su utvrđena Konvencijom o pravima djeteta, kao i Evropskim pravima za djecu – poručila je Marina Medojević iz "Banke hrane".
