Prevaranti koriste sve sofisticiranije metode, oslanjajući se na nepažnju, povjerenje i nedovoljnu informisanost građana, kako bi došli do novca ili osjetljivih ličnih podataka.
Jedan od najčešćih oblika prevare su poruke u kojima se primaoci obavještavaju da im je navodno poslat paket koji ne može biti uručen bez prethodne uplate određenih troškova. Takve poruke najčešće sadrže link koji vodi na internet stranice koje izgledom i sadržajem imitiraju zvanične sajtove poštanskih i kurirskih službi. Građani koji unesu podatke sa platnih kartica ili lične informacije nerijetko tek naknadno shvate da su prevareni, kada primijete neovlašćene transakcije ili gubitak novca.
Pored toga, sve češći su slučajevi lažnih nagradnih igara koje se plasiraju putem društvenih mreža. U tim porukama i objavama koriste se imena poznatih trgovinskih lanaca, kompanija ili medija, uz tvrdnje da je korisnik izabran kao dobitnik nagrade. Kao uslov za isplatu, od građana se traži uplata navodnih administrativnih ili troškova dostave, ili dostavljanje ličnih podataka, nakon čega kontakt prestaje.
Značajan broj prijava odnosi se i na oglase za brzu i laku zaradu, koji se pojavljuju u komentarima ispod medijskih objava ili u grupama na društvenim mrežama. Oglasi su često formulisani tako da obećavaju visoke dnevne ili satnice bez prethodnog iskustva. Nakon što građani stupe u kontakt sa oglašivačima, od njih se traži uplata novca za registraciju, obuku ili aktivaciju naloga, kao i dostavljanje kopija ličnih dokumenata, što otvara prostor za dalju zloupotrebu.
Poseban vid prevare predstavljaju poruke koje navodno stižu od banaka ili državnih institucija, u kojima se građani upozoravaju na navodne bezbjednosne prijetnje, blokadu računa ili potrebu hitne provjere podataka. Takve poruke često su praćene linkovima ka lažnim internet stranicama koje u potpunosti imitiraju izgled zvaničnih portala, čime se stvara dodatni osjećaj vjerodostojnosti.
Iz nadležnih institucija u više navrata je ukazivano da banke, policija i državni organi ne traže dostavljanje ličnih podataka, brojeva platnih kartica, PIN kodova niti pristupnih šifara putem poruka ili elektronske pošte. Uprkos tome, broj prijavljenih slučajeva ukazuje da prevaranti i dalje uspješno pronalaze nove načine da prevare građane.
Sagovornici upozoravaju da dodatni problem predstavlja činjenica da mnogi slučajevi ne budu prijavljeni, bilo zbog male finansijske štete ili zbog osjećaja nelagode kod oštećenih, što otežava praćenje i suzbijanje ovakvih pojava.
Nadležni apeluju na građane da budu oprezni u digitalnoj komunikaciji, posebno kada dobijaju poruke nepoznatog porijekla, te da svaku sumnju na prevaru prijave policiji ili finansijskim institucijama, kako bi se spriječila dalja zloupotreba i zaštitili drugi građani.
