Kako je dodala,  izraženo je i nezadovoljstvo građana zbog neadekvatne podrške u prevazilaženju kriznih situacija i saniranju teškoća psihološke prirode.

- Neadekvatna pomoć i podrška u kriznim situacijama imaju za posljedicu umanjenje kvaliteta života i smanjenu sposobnost aktivnog učešća u društvu, a to može rezultirati društvenom izolacijom i nezaposlenošću, što je praćeno finansijskim problemima koji iz toga često proističu - istakla je  Aljićević.

Kako je naglasila, nerijetko su poslove psihologa obavljale osobe koje nemaju adekvatnu stručnu spremu, zbog čega je izostajala adekvatna zaštita mentalnog zdravlja, kao i prevencija razvoja problema.

- Očekujemo da će se, nakon što se usvojio Zakon o psihološkoj djelatnosti, urediti ova oblast, na način što će korisnici dobijati blagovremenu i adekvatnu stručnu podršku u oblasti zaštite mentalnog zdravlja, a što će spriječiti uvećanje troškova za liječenje posljedica nadekvatnih tretmana - dodala je Aljićević.

Razlozi za donošenje zakona, prema njenim riječima bili su: osiguranje kvaliteta psiholoških usluga, zaštita javnih politika socijalne zaštite, zaštita djece, zaštita javnog zdravlja i sigurnosti korisnika usluga, odnosno osiguranje dostupnih, blagovremenih, sigurnih i kvalitetnih usluga psihologa svim kategorijama građana kojma su potrebne takve usluge.

- Ovim zakonom uređuju se uslovi i način obavljanja psihološke djelatnosti, kontrola kvaliteta stručnog rada, nadležnosti Komore psihologa Crne Gore, kao i druga pitanja od značaja za obavljanje ove djelatnosti. Psihološka djelatnost obavlja se u skladu sa Etičkim kodeksom psihološke djelatnosti i standardima psihološke struke koji obuhvataju primjenu stručno i naučno provjerenih saznanja, metoda, instrumenata, tehnika i postupak -  precizirala je ona.

Aljićević je čestitala psiholozima osnivanje Komore, ističući značaj koji ovaj događaj ima za dostojanstvo profesije, zaštitu članova, zakonitost i ugled psihološke djelatnosti na teritoriji Crne Gore.