Nastavnik matematike u Gimnaziji "Slobodan Škerović", Mato Kankaraš, dostavio je medijima spisak potpisnika peticije podrške prosvjetara Crne Gore protestima Kamo sjutra.

U peticiji se navodi da su potpisnici svjesni da vinovnike stravičnih događanja na Cetinju 1. januara ne treba tražiti isključivo u počiniocu i neposredno zaduženim policijskim službenicima, kao što se to nameće sa zvaničnih adresa, već prije svega u donosiocima odluka.

- Masovno ubistvo bilo je predupredivo, sistem je zakazao po ko zna koji put. Uzimajući u obzir prirodu našeg poziva smatramo da kao pripadnici prosvjetne struke treba da pružimo podršku studentima u protestu koji organizuju - kaže se u peticiji.

Kankaraš je objasnio da je razlog, kako je kazao, relativno kasnog objavljivanja spiska, to što su više puta morali provjeravati koji potpisnici su zbilja zastupljeni u prosvjetnom sistemu Crne Gore.

- Pored pobrojanih dvjestotinjak potpisa, trenutno imamo još oko 100 koje nećemo da objavljujemo budući da nijesmo dobili potvrdu da li se radi o prosvjetnim radnicima - naveo je Kankaraš.

Kako je kazao, među potpisnicima ima i penzionisanih ili prosvjetara koji su poslije dužeg rada napuštili tu profesiju, ali čiji ih je staž kvalifikovao da budu među potpisnicima.

Organizatori peticije su Kankaraš i nastavnik ruskog jezika u Osnovnoj školi "Vuk Karadžić" u Beranama, Pavle Novović.

Kotorani blokarali saobraćaj u znak podrške studentima

Kankaraš je naveo da je peticija i dalje otvorena za potpise, da se zainteresovani za potpisivanje treba da pošalju mejl sa osnovnim podacima koji obuhvataju ime, prezime i školu, na adresu: prosvjetari_kamo_sjutra@proton.me.

Neformalna grupa studenata "Kamo sjutra?" organizovala je više protesta, kao i blokade saobraćajnica, zbog neispunjenih zahtjeva nakon tragedije na Cetinju.

Studenti traži smjenu ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost i odbranu Alekse Bečića.

Oni zahtijevaju i proaktivno djelovanje nadležnih institucija po pitanju predmeta posjedovanja oružja, reformu sistema funkcionisanja policijskih struktura, povratak građanskog obrazovanja kao obaveznog predmeta u školama, kao i poboljšanje institucionalnog pristupa brizi o mentalnom zdravlju.