Iz institucije Zaštitnika su agenciji MINA kazali da je broj pritužbi povećan za 13,8 odsto i da je najveći broj pritužbi iz Podgorice.
- Rast broja pritužbi ukazuje na pojačanu aktivnost građana u korišćenju ustavnog i zakonskog prava na podnošenje pritužbi, ali i na potrebu kontinuiranog praćenja policijskih postupanja sa aspekta zakonitosti, proporcionalnosti i poštovanja ljudskih prava - rekli su iz institucije Zaštitnika.
Oni su ocijenili da se taj porast može tumačiti i kao rezultat povećane informisanosti građana o mehanizmima zaštite, jačanja povjerenja u instituciju Zaštitnika, kao i promjena u društvenim očekivanjima u pogledu standarda policijskog postupanja.
- Problematika u pritužbama je uglavnom ista i odnosi se na povrede procesnih prava uhapšenih osoba - nedovoljno ili neblagovremeno obavještavanje o razlozima hapšenja, neomogućavanje ili odlaganje kontakta sa advokatom, neobavještavanje članova porodice, produženo zadržavanje bez zakonskog osnova ili mimo propisanih rokova - kazali su iz institucije Zaštitnika.
Oni su dodali da se pritužbe odnose i na primjenu fizičke sile i sredstava prinude koja nije bila nužna ni srazmjerna okolnostima konkretnog slučaja, neopravdanu upotrebu vatrenog oružja ili prijetnje njegovom upotrebom i grubo i neprimjereno ponašanje policijskih službenika (vrijeđanje, omalovažavanje, prijetnje).
Iz institucije Zaštitnika su, upitani o stanju u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS), kazali da kontinuirano prate postupanje UIKS-a, uključujući uslove boravka i zdravstvenu zaštitu u Upravi i Istražnom zatvoru.
Kako su naveli, posljednja posjeta predstavnika Zaštitnika UIKS-u bila je 26. decembra.
- Stanje se u osnovi nije značajno promijenilo u odnosu na prethodne godine i zahtijeva sistemske reforme, kako bi se osigurali standardi u skladu sa međunarodnom praksom, posebno član 3 Evropske konvencije o ljudskim pravima, o zabrani nehumanog i ponižavajućeg tretmana - rekli su iz institucije Zaštitnika.
Oni su naveli da, iako je zdravstvena zaštita u UIKS-u formalno organizovana i pritvorenicima dostupna, u izvještajima i preporukama ukazuju na niz sistemskih ograničenja.
Iz institucije Zaštitnika su istakli da se ta ograničenja prije svega odnose na nepostojanje umreženosti sa javnozdravstvenim sistemom, koja za posljedicu ima da ljekarima u UIKS-u nije omogućeno da se blagovremeno i potpuno upoznaju za zdravstvenim stanjem pritvorenika ili osobe na izdržavanju kazne zatvora.
Oni su ukazali i na to što nema ni mogućnosti elektronskog zakazivanja specijalističkih pregleda.
Kako su rekli iz institucije Zaštitnika, problemi su i neujednačeni higijensko-materijalni uslove u pojedinim objektima, kao i dugo čekanje specijalističkih pregleda.
- Ovi faktori u praksi mogu otežati efikasno ostvarivanje prava na zdravstvenu zaštitu - naveli su iz institucije Zaštitnika.
Oni su kazali da je, u predmetima koje je razmatrao Zaštitnik, uključujući i one koji su bili u fokusu interesovanja javnosti, utvrđeno da su nadležni organi preduzimali mjere u okviru zakonskih ovlašćenja, obezbjeđivali ljekarske preglede i dokumentovali zdravstveno stanje uhapšenih i pritvorenih, u mjeri mogućeg.
Institucija Zaštitnika je, kako su dodali, nastavila da insistira na preporukama koje bi suštinski doprinijele boljoj zdravstvenoj zaštiti osoba koje borave u UIKS-u.
Oni su podsjetili da, u skladu sa praksom Evropskog suda za ljudska prava, država ima pozitivnu obavezu da uhapšenim osobama obezbijedi adekvatnu zdravstvenu zaštitu i humane uslove boravka.
- Zaštitnik će i dalje insistirati na sprovođenju preporuka i na sistemskim reformama, jer dugogodišnji problemi poput prenatrpanosti i infrastrukturnih ograničenja ne mogu biti riješeni pojedinačnim mjerama, dok istovremeno predstavljaju veliki rizik za kršenje ljudskih prava - poručili su iz te institucije.
