To je juče u podgoričkom Višem sudu saopštila bivša direktorica Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) Jelena Perović, kojoj se sudi za zloupotrebu službenog položaja i falsifikovanje službene isprave, navodeći da su to informacije koje je dobila od zviždača sa kojim se sastala u Ljubljani, prilikom službenog puta za koji SDT tvrdi da je izmišljen, odnosno da je u glavni grad Slovenije putovala privatno sa kćerkom, a da je prikazala da je riječ o službenom putovanju kako bi nadoknadila troškove prevoza.
Perović je juče, u višesatnom iznošenju odbrane po svim tačkama optužnice, negirala krivicu, navodeći, između ostalog, da njen put u Sloveniju nije izmišljen.
Pred sudijom Simom Rašovićem, Perović je negirala da je u Sloveniji bila privatno od 15. do 19. februara 2023, sa kćerkom, tvrdeći da je taj put iskoristila da se sastane sa zviždačem, crnogorskim državljaninom koji više ne živi u Crnoj Gori, koji joj je, kako je navela, ukazao na koruptivne radnje u SDT-u.
– Dobila sam podatke za dvije odvojene krivičnopravne stvari. Prva je da je jedna osoba iz pravosudnog sistema, bliska glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću, omogućavala švercovanje cigareta i da SDT, bez obzira što imaju podatke o navedenim radnjama, to lice nije procesuiralo, već ga je i zaštitilo. Dobila sam rutu puta, kao i sadržaj cigareta koje su se nalazile u predmetnom prevoznom sredstvu – navela je Perović, dodajući da joj je poznato i ime te osobe.
Kako je dodala, drugi slučaj za koji je dobila podatke odnosi se na dijelove iz skaj komunikacije koji ukazuju da su određene strukture iz vrha državne vlasti umiješane u pranje novca.
– To je sadržina razgovora koje sam imala sa zviždačem, a tada mi je nagoviješteno da SDT i u svojim administrativnim poslovima krši propise, zbog čega smo i u tom dijelu otvorili postupak – obrazložila je bivša direktorica ASK, prethodno objašnjavajući da sadržinu tih razgovora nije zavela jer je to bilo "na operativnom nivou" i da su dokazi za tvrdnje zviždača trebali da joj budu dostavljeni.
Kako je kazala, kada je otvorila taj postupak u vezi sa SDT-om, znala je da je pod posebnim nadzorom bezbjednosnih struktura.
– Iz današnje perspektive, mislim da je ovako moje djelovanje i povjerenje koje sam stekla među građanima i informacije koje su mi dijelili zbog tog povjerenja razlog mog – u istoriji Crne Gore – nezabilježenog načina hapšenja – rekla je Perović.
Izjašnjavajući se na navode optužbe o nezakonito isplaćivanim varijabilama, prekovremenom radu, naknadama članovima Savjeta ASK, kazala je da ne osporava nijedan akt koji je potpisala i da su sva rješenja koja je potpisala zakonita i da šteta ne postoji. Ona je navela da ovlašćenje za raspolaganje budžetom pripada isključivo direktoru ili licu koje on ovlasti, smatrajući da se u slučaju ASK ne primjenjuje odredba zakona po kojoj organ vlasti koji bira javnog funkcionera odlučuje o njegovoj zaradi. Analogno tome, po njenoj ocjeni, ni predsjednici Sudskog savjeta i Tužilačkog savjeta ne bi odlučivali o zaradama i primanjima članova tih tijela, već bi o tome odlučivala Skupština, koja ih je birala na te funkcije.
– Nesporno je da Savjet ASK nema i nije imao nadležnost da odlučuje o zaradi direktora, o varijabilnom dijelu zarade, kao i o prekovremenom radu. Da je ovo pravno tumačenje ispravno potvrdili su u svojim odlukama Osnovni sud i Viši sud, u kojima je navedeno da je Zakon o sprečavanju korupcije leks specijalis u odnosu na sve druge zakone – navela je Perović.
Negirajući da su ona i njena pomoćnica Nina Paović sebi određivale naknade za prekovremeni rad kojeg nije bilo, naglasila je da su ona i njeni pomoćnici radili prekovremeno, te da nijedna odluka niti rješenje iz ASK nije izlazila bez njihove kontrole i njenog potpisa, a sudu je predstavila i efekte redovnog i prekovremenog rada – oko 400 upravnih predmeta godišnje, od 1.200 do preko 2.000 podnijetih predloga za vođenje prekršajnog postupka, kontrola rada partija i izbornih procesa, među kojima i preko 30.000 zaključenih ugovora o djelu u jednom momentu, davanje mišljenja na političke rizike u propisima, prijave zviždača, planovi integriteta...
– Analizu baznih stanica kojom se pokazuje koliko smo mi navodno prekovremeno radili smatram apsurdnom. Svako rješenje o prekovremenom radu donijeto je u skladu sa zakonom za Ninu Paović i Borisa Vukašinovića. Radili su znatno više, kao i ja, nego što je rješenjima određeno – rekla je Perović.
Naglasila je da ne osporava nijednu fakturu, račun i put na kojem su bili. Iako je imala pravo na stalnu upotrebu službenog vozila, kako tvrdi, uvijek je plaćala troškove puta ako je putovala privatno, iako je na to nije obavezivao nijedan propis. Izjašnjavajući se na navode da je službene telefone davala kćerki, ocu i trećim licima, objasnila je da je koristila brojeve telefona koji su se vodili na članove njene porodice i bliske prijatelje.
– Najviše sam koristila očev broj, jer on ima 80 godina i skoro ga ne koristi, a iz razloga mjera tajnog nadzora za koje sam obaviještena da su neosnovano sprovođene nada mnom. To je razlog zašto sam imala tako veliki broj mobilnih aparata koji su mi dati na korišćenje. Telefoni i putovanja bili su politički prijemčivi kako bi mi se urušio integritet, i to je jedini razlog zašto je došlo do optuženja – tvrdi Perović.
Tvrdi i da je tokom svog rada bila izložena unutrašnjim (od dijela zaposlenih) i spoljašnjim pritiscima, da su joj prilazili "raznorazni likovi" sa različitim porukama, da je "pucano i da je metak pogodio prozor Agencije", da su joj bušene gume, ali da je najveći pritisak doživjela "od dijela pravosuđa koje je relativizovalo sve društvene pojave koje se dešavaju zadnje četiri godine".
Suđenje se nastavlja danas, kada bi odbranu trebalo da iznese drugookrivljena Nina Paović.
