Predmeti sa njih su izneseni van Crne Gore ili su u privatnim zbirkama ronilaca – podvodnih pirata za koje je više od jedne decenije crnogorsko podmorje postalo "Eldorado" za kojekakve pljačke i nezakonita bogaćenja, a sve zbog nedostatka bilo kakvog propisa (zakona, uredbe i dr.) koji bi uredio oblast vršenja podvodnih aktivnosti u vodama Crne Gore, upozorili su iz Regionalnog ronilačkog centra za podvodno deminiranje i obuku ronilaca (RCUD) u izvještaju za prošlu godinu.
– Zbog nedostatka zakonskih propisa u oblasti vršenja podvodnih aktivnosti u vodama Crne Gore od 2013. godine, kada je ukinuta Uredba o vršenju podvodnih aktivnosti u vodama Republike Crne Gore, omogućeno je kako pojedincima, tako i grupama da izvode podvodne aktivnosti u vodama Crne Gore bez znanja i kontrole državnih organa, čime je ugrožena bezbjednost luka i marina, infrastrukturnih objekata pod vodom i drugih štićenih objekata i ličnosti, a hidroarheološki lokaliteti u crnogorskom podmorju ostali su bez zaštite, koji su na radost savremenih gusara postali bogati rudnik za pljačke, devastacije i sredstvo kojekavog biznisa i protivzakonitog bogaćenja – ukazuju iz Regionalnog centra.
U izvještaju o radu za prošlu godinu navode da je izvedeno podvodno istraživanje na podmornici potopljenoj u Prvom svjetskom ratu.
– Izvedena su i podvodna istraživanja i pregled jednog broja potonulih plovila koja su otkrivena prethodnih godina, u cilju utvrđivanja njihovog stanja. Tokom ovih podvodnih pregleda ustanovljeno je da su dva broda potonula u periodu prije nove ere devastiranja od strane nelegalnih ronilačkih grupa i pojedinaca. Želimo da istaknemo da smo poslednjih godina svjedoci devastacije podvodnih arheoloških lokaliteta od strane raznih kriminalnih grupa, za koje su vađenje i prodaja predmeta postali unosan biznis. U praksi se pokazalo da su devastatori kulturnog nasleđa otuđivali predmete iz crnogorskog podmorja (amfore i druge arheološke nalaze), radeći to uglavnom u manjim grupama ili pojedinačno, bez bilo kakvog nadzora države. Naglašavamo da su nalazišta koja se nalaze bliže obali i na manjim dubinama do 50 metara devastirana, dok su ona koja se nalaze na većim dubinama i udaljenije od obale zasad očuvana – predočeno je u izvještaju Regionalnog centra.
Ukazuju da je nelegalna trgovina umjetninama, kao poseban vid kriminala, evidentno izražena na prostoru Balkana, a novac dobijen na ovaj način služi najvećim dijelom za finansiranje raznih nelegalnih radnji, organizovanog kriminala, a posebno, korupcije i terorizma, o čemu su na simpozijumu u Budvi i u Podgorici, kao i u medijima, govorili i predstavnici OEBS-a i regionalne kancelarije UNESKO-a iz Sarajeva.
Regionalni centar je u izvještajnom periodu realizovao protivminsko pretraživanje morskog dna na površini od 40.000 kvadrata, na dubinama do 60 metara, u trajanju od 30 dana u periodu od 1. maja do 1. oktobra.
– Prilikom protivminskog pretraživanja ustanovljeno je da ima minskoeksplozivnih sredstava zaostalih nakon Prvog i Drugog svjetskog rata i odlaganih tokom vojnih aktivnosti na moru. Dosadašnji rezultati protivminskog podvodnog izviđanja rezultat su izrade projekta podvodnog deminiranja površine od 3.170.000 m², koji je RCUD pripremio u cilju apliciranja za dodjelu sredstava iz međunarodnih fondova, kako bismo u narednom periodu izvršili čišćenje prostora od zaostalih eksplozivnih sredstava pod vodom. Zadatak lociranja i izvlačenja iz vode zaostalih eksplozivnih sredstava veoma je složen i teško izvodljiv za bilo koju državu bez pomoći međunarodnih fondova za pomoć u protivminskim aktivnostima državama koje imaju problem sa eksplozivnim sredstvima pod vodom zaostalim nakon ratnih sukoba. Ubojna sredstva na Jadranu i u širem području Mediterana ne predstavljaju novu brigu. Riječ je o problemu koji je u stalnom porastu zbog daljeg korišćenja u svrhu modernog jahtinga i zbog potencijalne zloupotrebe eksploziva i prisustva sakupljača starog metala – navodi se u izvještaju.
U izvještajnom periodu, ronioci RCUD-a su na poziv nadležnih državnih organa, po zahtjevu pet porodica koje su tražile pomoć ronilaca, u traganju za utopljenim licima proveli 18 dana roneći u rijekama, jezerima i moru.
Ukazali su i na nedostatak profesionalnog ronilačkog kadra i motivacije sportskih ronilaca da se obučavaju za ovu vrstu posla, uprkos otvorenosti RCUD-a za prijam novih kadrova životne dobi između 21–25 godina.
– Nedovoljna motivisanost profesionalnih ronilaca u pogledu materijalnih primanja u odnosu na rizik posla. Nedovoljna količina savremene opreme, nedostatak hiperbarične komore na mjestu ronjenja, nepostojanje podvodnog poligona za obuku. Neriješena zakonska mogućnost da profesionalni ronilac – podvodni deminer i instruktor profesionalnog ronjenja koji obavlja poslove rukovođenja organizacijom podvodnog deminiranja, podvodno deminiranje i obuku podvodnih deminera stiče pravo na starosnu penziju sa navršenih 50 godina života, posebno ako se ima u vidu da se ovi poslovi ubrajaju u najopasnije poslove na svijetu i da ronioci imaju beneficirani radni staž šest mjeseci na godinu dana. Posebno ističemo da se ronioci izlažu mnogim efektima, uključujući: ronjenje na velikim dubinama, hladnoću, hiperbarične gasove, povišeni pritisak pri disanju, fizički napor i stres, kao i rizik od kruženja balončića gasa u krvi nakon ronjenja – ukazuju iz RCUD na brojne probleme sa kojima se suočavaju.
