Dr Kujundžić / Privatna arhiva
11/03/2024 u 18:42 h
Milovan NovovićMilovan Novović
Preuzmite našu aplikaciju
Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
Pratite nas
i na WhatsUp kanalu
StoryEditor

Po broju gojazne djece Crna Gora četvrta u Evropi

Oko 40 odsto sedmogodišnje djece u Crnoj Gori ima prekomjernu tjelesnu masu ili su gojazni, rezultati su ispitivanja stanja uhranjenosti sedmogodišnjaka u Crnoj Gori 2022. godine.

Po broju gojazne djece Crna Gora se nalazi na četvrtom mjestu u Evropi, poslije Španije, Grčke i Italije. Kako su kazali iz Instituta za javno zdravlje (IJZ), ovi podaci su naročito alarmantni kad se ima u vidu da se gojaznost u djetinjstvu i adolescenciji obično nastavi gojaznošću u odraslom dobu i povezana je sa mnogim komorbiditetima.

Dr Enisa Kujundžić, specijalista higijene u Institutu za javno zdravlje, ističe da je gojaznost veliki javnozdravstveni problem, ne samo kod djece nego i kod odraslih.

– U svim strateškim dokumentima koji se tiču gojaznosti i generalno nekih globalnih ciljeva u tim dokumentima, stoji da je jedan od glavnih ciljeva da se zaustavi trend rasta gojaznosti, kako kod djece, tako i kod opšte populacije. Gojaznost kod djece, odnosno prekomjerna tjelesna masa, dobra su osnova za hronične nezarazne bolesti u odraslom periodu. Gojazna djeca imaju mnogo veću šansu da obole od onih oboljenja koja su vodeća po pitanju smrtnosti i obolijevanja, a to su kardiovaskularne bolesti, dijabetes melitus, karcinomi i mnoga druga, ukazuje Kujundžić.

Navodi da su najčešći uzroci gojaznosti kod djece neadekvatna ishrana, u smislu nepravilnog ritma obroka i nedovoljna fizička aktivnost.

– Konzumiranja hrane visoke energetske gustine, a nutritivno siromašne, kao što su slatkiši, grickalice, bezalkoholni zašećereni napici, nedovoljno fizičke aktivnosti i sna, provođenje više od dva sata ispred televizora, kompjutera i drugih medija takođe uzrokuju gojaznost – dodala je Kujundžić.

Naglašava da se navike po pitanju izbora načina ishrane stiču u najranijem djetinjstvu, pa su u periodu prije škole roditelji ključni u formiranju pravilnih navika kod djeteta. Kako je dodala, kada dijete krene u školu, školsko okruženje i uticaj vršnjaka preuzimaju primat u konačnom formiranju navika djeteta.

– Odgovornost nije samo na roditeljima, ili samo na školi, već je potrebno stvoriti okruženje koje podržava zdrav način života u smislu pravilne ishrane i upražnjavanja fizičke aktivnosti, a za tako nešto je potrebna kombinovana i integrisana multisektorska aktivnost usmjerena ka eliminaciji i redukciji rizičnih faktora, ukazuje Kujundžić.

Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
Pratite nas
i na WhatsUp kanalu

Коментари (0)

Још нема објављених коментара

Оставите свој коментар

  1. Региструјте се или пријавите на свој налог
15. mart 2025 23:51