To su za "Dan" kazali iz Ministarstva javne uprave (MJU) odgovarajući na pitanja u vezi sa poslednjim SIGMA izvještajem o stanju javne uprave u Crnoj Gori, gdje je posebno ukazano na to što zakonski još nije omogućeno zapošljavanje po zaslugama.

Iz MJU su "Danu" saopštili da su na sjednici Savjeta za reformu javne uprave, održanoj 7. marta, predstavljeni ključni nalazi i preporuke najnovijeg SIGMA izvještaja, uz jasnu poruku o važnosti njihovog sprovođenja.

– Ovaj izvještaj procjenjuje efikasnost, transparentnost i odgovornost javne uprave u zemljama kandidatima za članstvo u Evropskoj uniji i izrađen je prema novoj metodologiji, fokusira se na stanje u javnoj upravi tokom 2023. godine. Crna Gora, kao zemlja kandidat, nastavlja s reformama u skladu s evropskim standardima, a uspješna implementacija preporuka SIGMA izvještaja ključna je za dalji napredak na putu ka EU – rekli su nam iz resora kojim rukovodi Maraš Dukaj.

Kako dodaju, SIGMA analiza potvrđuje da Crna Gora ima dobro osmišljene strateške dokumente, uključujući Strategiju reforme javne uprave 2022–2026, Strategiju digitalne transformacije 2022–2026. i Program reforme upravljanja javnim finansijama (PFM) za isti period.

– Iako su ciljevi i indikatori jasno definisani, sprovođenje reformi suočilo se s izazovima, među kojima su pandemija kovid-19 i sajber napadi, koji su usporili sprovođenje reformi i ukazali na slabosti u digitalnoj infrastrukturi i sposobnostima države da adekvatno reaguje u vanrednim situacijama. Pored toga, politička nestabilnost, uključujući višestruke reorganizacije Vlade, uticala je na dinamiku reformskih procesa – objasnili su iz resora javne uprave.

Kako su dodali, posvećenost Vlade ogleda se u usklađivanju zakonodavstva, što je već dovelo do zatvaranja četiri pregovaračka poglavlja i pozitivnog izvještaja o ispunjenosti privremenih mjerila u oblasti vladavine prava (IBAR).

– Osim rezultata koji su postignuti u 2024. godini, Vlada je nastavila da sa punom pažnjom ispunjava obaveze u okviru pretpristupnih pregovora, pa je tako u februaru 2025. utvrdila Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima i namještenicima. Osnovni cilj izmjena ovog zakona je jačanje profesionalizacije, merit sistema i transparentnosti u postupku ostvarivanja prava i obaveza državnih službenika, jačanje radnopravnog statusa inspektora, preciziranje položaja predsjednika i članova državnih komisija u sistemu, postupak njihovog izbora, preciziranje njihovih prava nakon prestanka mandata, jačanje uslova za ova lica, a u cilju jačanja kompetentnosti i stručnosti komisija, kao i usklađivanje sa komentarima Evropske komisije, a u vezi sa uslovima za zapošljavanje. U postupku izbora prilikom zasnivanja radnog odnosa, za radna mjesta koja nisu visokorukovodeća, propisuje se obaveza izbora prvorangiranog kandidata koji je prošao provjeru znanja, sposobnosti i vještina. Na ovaj način se jača merit princip, zapošljavanje na osnovu zasluga i kompetencija, kao i depolitizacija državne uprave – ističu iz MJU.

Propisano je da se službenik može trajno rasporediti u drugi državni organ, uz njegovu saglasnost.

– Ovakvo rješenje propisuje se u cilju optimizacije i racionalizacije državne uprave, imajući u vidu da u pojedinim organima i organizacionim jedinicima postoji veći broj službenika koji bi bili neophodniji u nekom drugom organu. Takođe, na ovaj način podstiče se lakša mobilnost državnih službenika unutar državne uprave – navode u odgovorima na naša pitanja.

Pojasnili su da se predloženim zakonom predviđa zasnivanje radnog odnosa na neodređeno vrijeme za inspektore, umjesto dosadašnjeg ograničenja mandatom od pet godina.

Iz tog resora su nam kazali da je utvrđen i Predlog zakona o slobodnom pristupu informacijama, kojim se uređuju prava na pristup informacijama od javnog značaja kojima raspolažu organi javne uprave.