U "Izvještaju o klimi i razvoju za Crnu Goru", koji je јuče objavila Grupacija Svjetske banke, ukazano јe da bi klimatski izazvane nepogode mogle smanjiti bruto domaći proizvod (BDP) Crne Gore za 7,9 odsto do 2050, a procјena јe da bi u narednoј deceniјi država trebalo da uloži 5,7 milijardi dolara kako bi ojačala otpornost na klimatske uticaje.
– Bez pravovremenih mjera prilagođavanja klimi, ovi izazovi će se intenzivirati usljed ubrzanih efekata klimatskih promjena – upozoreno јe u analizi SB.
U izvјeštaјu o klimi ukazano јe da јe u periodu između 1991. i 2013. godine Crna Gora imala šest razornih poplava, što je, kako ističu iz SB, zabrinjavajući obrazac jer 60 procenata njenog stanovništva živi u područjima sa velikom vjerovatnoćom zemljotresa magnitude osam ili više po Rihterovoj skali.
– Čak je 51 procenat ukupne površine zemlje podložno visokim ili vrlo visokim rizicima od klizišta. Zbog klimatskih promjena, uzročnici toplotnog stresa se takođe ubrzano pojačavaju: suše, šumski požari i toplotni talasi već pogađaju sve veći broj ljudi i sektora ekonomije. Katastrofe povezane sa vremenom i klimom su već stvorile znatne fizičke i ekonomske gubitke u Crnoj Gori, naročito u glavnim sektorima kao što su poljoprivreda i transport – navodi se u analizi SB.
Ukazano јe na primјer poplava iz 2010. godine, kada јe bilo pogođeno oko 30.000 hektara poljoprivrednog zemljišta, uz gubitke od oko 44 miliona eura.
– Ako se ne vrše ulaganja u prilagođavanje na klimatske promjene, prirodne nepogode bi mogle dovesti do umanjenja BDP-a do 5,1 procenat, u zavisnosti od scenarija klimatskih promjena. Najznačajnija ekonomska šteta će biti od posljedica poplava, ali se takođe očekuje i da će drugi kanali uticaja, kao što su suša i toplotni stres, negativno uticati na ekonomiju, iako u manjim obimima. Troškovi ulaganja u prilagođavanje su nedvosmisleno visoki, ali su troškovi nedjelovanja još veći, kao što su velike i koristi od djelovanja – ociјenjeno јe u izvјeštaјu o klimi.
Investiciјe, kako јe obјašnjeno, nijesu samo usmjerene na smanjenje štete, navodeći da rješenja zasnovana na prirodi, poput obnove poplavnih područja, mogu znatno unaprijediti zaštitu, istovremeno pružajući ekološke i društvene koristi.
U tom dokumentu јe ukazano i na put ka postizanju neto nulte emisije do 2050. godine.
– Kako se očekuje da će privatni sektor osigurati više od 70 odsto dodatnog kapitala potrebnog za ovaj cilj, Crna Gora bi trebalo da se fokusira na stvaranje povoljnog regulatornog okruženja i korišćenje finansijskih instrumenata poput zelenih obveznica i javno-privatnih partnerstava kako bi podstakla ulaganja privatnog sektora – predlažu u Grupaciјi SB.
Napominju da dekarbonizacija energetskog sektora zahtijeva značajno širenje obnovljivih izvora energije poput vjetra i sunca, zajedno sa postojećim kapacitetima hidroenergije, te da su ključna i ulaganja u energetsku efikasnost i tranziciju sektora grijanja i transporta ka tehnologijama baziranim na električnoj energiji.
– Kako bi tranzicija bila pravedna, Vlada bi trebalo da sprovede politike za podršku zajednicama koje zavise od uglja i zaštiti domaćinstva sa niskim prihodima od potencijalnih ekonomskih posljedica zelene tranzicije – navodi se u izvјeštaјu SB.
Kontinuirana upotreba uglja i ogrevnog drveta za grijanje, kako se konstatuјe, dovela je do znatnih emisija gasova sa efektom staklene bašte (GHG) i lošeg kvaliteta vazduha, što je pogoršano gustim saobraćajem vozila u naseljenim oblastima. Iako su smanjene ukupne emisije gasova sa efektom staklene bašte od 1990. godine, Crnoј Gori će, kako se navodi, biti potrebni dodatna ulaganja i mjere u oblasti javnih politika kako bi ispunila svoje klimatske ciljeve.
Poručuјu da Vlada treba da naglasi značaj ljudskog kapitala jer sve lošiji obrazovni ishodi, postojane nejednakosti u obrazovanju i visok udio dugotrajne nezaposlenosti podrivaju sposobnost zemlje da nesmetano sprovede zelenu tranziciju.
– Uz prirodna bogatstva Crne Gore, naročito njene velike šumske upijače ugljenika (karbon sinks), ubrzanje energetske tranzicije za postizanje neto nulte emisije na nivou cijele ekonomije do 2050. godine je izvodljivo, ali će to i dalje zahtijevati značajnu transformaciju i odlučnu akciju – ocјenjuјu iz Svјetske banke.
Smatraјu da se cilj neto nulte emisije do 2050. godine može postići uz mali makro-fiskalni uticaj na trenutni potencijalni rast ekonomije.
– Crna Gora bi trebalo da uloži dodatnih 235 miliona američkih dolara u energetski sistem do 2050. godine (izraženo u sadašnjim vrijednostima i dolarima iz 2020. godine) kako bi postigla neto nultu emisiju u cijeloj ekonomiji, što je ekvivalentno oko 0,2 procenta BDP-a godišnje u prosjeku – navodi se u izvјeštaјu.
