Oni su izašli na teren nakon erozije tla na toj lokaciji.
– Shodno zakonskim ovlašćenjima, Agencija je zatražila od nadležnih institucija dostavljanje raspoložive dokumentacije – kazali su nam iz Agencije.
Podsjećaju da je rješenjem o zaštiti objekata prirode koje je Republički zavod za zaštitu prirode donio na osnovu Zakona o zaštiti prirode iz 1961. godine, brdo Topliš (Spas) kod Budve stavljeno pod zaštitu kao rezervat prirodnog predjela.
– Tadašnji Zakon o zaštiti prirode definisao je rezervate prirodnih predjela kao područja koja se ističu posebnim panoramskim (pejzažnim) izgledom i naročitom prirodnom ljepotom. Predmetnim rješenjem propisana je zabrana preduzimanja bilo kakve radnje koja može prouzrokovati promjenu oblika ili izgleda zaštićenog objekta, ili narušiti njegov integritet bez prethodne dozvole Zavoda. Ovakvu zabranu zadržao je i Zakon o zaštiti prirode iz 1977. godine, koji je važio do 2008, kada je donijet novi zakon. Slično tome, zaštićeni objekti prirode (=zaštićena prirodna dobra), zaštićeni na osnovu prvobitnog Zakona o zaštiti prirode, smatraju se zaštićenim i po odredbama kasnije donijetih zakona kojim se reguliše predmetna oblast. Shodno odredbama iz člana 35 Zakona o zaštiti prirode, Opština Budva je zbog naučnih saznanja/istraživanja vezanih za promjene na zaštićenom području Spas (Topliš) pokrenula postupak revizije tog zaštićenog područja.Uz zahtjev za pokretanje postupka koji je, shodno članu 35, stav 2 Zakona o zaštiti prirode, upućen Agenciji za zaštitu prirode i životne sredine, Opština Budva je priložila rezultate istraživanja iz GEF projekta "Promovisanje upravljanja zaštićenim područjima kroz integrisanu zaštitu morskih i priobalnih ekosistema u obalnom području Crne Gore" (C/MPA), koji su vezani za područje istraživanja ove studije revizije – brdo Spas i njegova okolina sa kojom to područje ostvaruje funkcionalno ekološke veze. Studija je predate Opštini Budva, ali javna rasprava ni do danas nije zakazana – naveli su iz Agencije u odgovorima na naša pitanja.
