Iako, kako su poručili, cijene napore za uspostavljanje rezervata biosfere, kao i sve aktivnosti koje imaju za cilj unapređenje životne sredine, naglasili su da smatraju da se ti procesi moraju odvijati uz punu participaciju građana i uvažavanje njihovih stavova.
Sliv Skadarskog jezera, koji je nedavno nominovan za Uneskov program rezervata biosfere, pored prijestonice Cetinje, uključuje teritoriju još osam opština – Podgorice, Nikšića, Bara, Ulcinja, Kolašina, Danilovgrada, Tuzi i Zete. Međutim, protivljenje ovom projektu već mjesecima izražavaju mještani Riječke nahije, koji poručuju da im dodatna ograničenja nisu potrebna, te da su im zbog stepena zaštite koji taj lokalitet ima zbog Nacionalnog parka (NP) Skadarsko jezero, sela iseljena, zapuštena i nerazvijena.
Iz Prijestonice Cetinje su za "Dan" objasnili zašto nisu potpisali nominaciju.
– Prijestonica Cetinje cijeni napore u pravcu uspostavljanja rezervata biosfere, kao prostora za primjenu interdisciplinarnih pristupa u razumijevanju i upravljanju kompleksnim odnosima između društvenih i ekoloških sistema, uključujući očuvanje biodiverziteta i prevenciju potencijalnih konflikata. Međutim, cijeneći aktuelnu inicijativu mještana sela Riječke nahije, koji se zalažu za izlazak iz okvira Nacionalnog parka Skadarsko jezero i izuzimanje iz Unesko programa, a koju smatramo relevantnom u ovom trenutku, Prijestonica nije bila u mogućnosti pristupiti potpisivanju nominacije – poručili su iz Prijestonice.
Naglašavaju da su u više navrata inicijatorima nominacije sugerisali da, kroz komunikaciju sa mještanima, dođu do opšteprihvatljivih rješenja, te da u tom slučaju ne bi bila sporna ni formalna podrška Prijestonice.
– Ovako, podržavamo sve napore i aktivnosti koje imaju za cilj unapređenje životne sredine, ali uz punu participaciju građana i uvažavanje njihovih stavova – naglasili su iz te lokalne samouprave.
Mještani Riječke nahije u nedjelju su organizovali zbor u Rijeci Crnojevića povodom 500 godina postojanja, a sa skupa su ponovo pozvali na vraćanje granica nacionalnog parka do Biškoga repa. Predsjednik Inicijativnog odbora Riječke nahije za slobodu i razvoj Savo Ražnatović rekao je da priča ove varoši počinje sredinom 15. vijeka, ukazavši na njen značaj kroz vjekove, proizvodnju, razvijene trgovačke odnose sa Skadrom i Dubrovnikom...
– I šta imamo danas? Rijeka živi na kašičicu, malo turizma, ničeg drugog nema. Država je donošenjem Zakona o Nacionalnom parku Skadarsko jezero napravila veliku grešku, ne konstatujući činjenicu da se Rijeka Crnojevića uliva u Skadarsko jezero i da je taj riječni tok 13–14 kilometara, previđajući činjenicu da su na tom području brojna sela gdje ljudi žive i privređuju – naglasio je on.
Umjesto da dođe do prosperiteta ovoga područja, prema riječima Ražnatovića, došlo je do potpune stagnacije i do raseljavanja stanovništva.
– Poznato je da je tu bilo preko 10 mlinova koji su radili za dobro stare Crne Gore, a sada je Ceklinsko polje prašuma, mlinovi ne postoje od te 1983. godine, kuće su nam postale kućišta zbog nacionalnog parka koji nam je ime i kućište zatro, braću i porodice iselio jer se nije moglo graditi za sopstvene potrebe. Pustoš su nam napravili. Zato je naš zadatak da se ime vrati, a nacionalni park vrati na svoju granicu kod Biškog repa, da vratimo ime i porodice na svoju zemlju koju su nam preci krvlju branili 500 godina za svoje potomke, za nas i naše potomke – naglasio je Ražnatović.
