Kandidat za sudiju Ustavnog suda, ustavno-sudski savjetnik Ivan Radojičić kazao je juče na saslušanju pred Ustavnim odborom da bi institucija iz koje dolazi trebalo da otvori sjednice za javnost, te da dijeljenje pravde treba da bude vidljivo građanima, kako bi oni vjerovali pravosuđu.

Smatra da percepcija javnosti o pravosuđu nije objektivna, pa je ukazao na to da se Ustavni sud suočava sa nedostatkom kadrova, te da uprkos sistematizaciji, oni nemaju dovoljno zaposlenih jer izostaju finansijska sredstva za njihovu popunu.

Poslanica DPS-a Jovanka Laličić pitala je Radojičića da li smatra da je u prednosti što već radi u Ustavnom sudu, pošto ima i položen pravosudni ispit, te šta misli da li je percepcija u medijima i građana drugačija od stvarnog stanja u Ustavnom sudu. Radojičić je kazao da smatra da jeste u prednosti, ali da ne bi potcjenjivao ni druge oblasti u kojima rade kandidati za sudije.

– Ne bih potencirao sebe, jer vidimo da imamo jako dobrih kandidata. Položen prvosudni ispit nije uslov za sudiju Ustavnog suda. Što se tiče slike u javnosti, ona naravno da nije objektivna. Kritika mora da postoji i opravdana je, te bih tu tražio krivca u Ustavnom sudu jer on nije bio dovoljno javan. Morao bi da bude uključen koncept javnosti, dijeljenje pravde mora biti vidljivo, jer to doprinosi povjerenju u sud. Kao sudija bih inicirao da sjednice budu javne, pa i da postoji video link gdje bi javnost mogla da vidi kako se odlučuje u Ustavnom sudu – kazao Radojičić.

Poslanik SNP-a Dragan Ivanović pitao je Radojičića zašto veliki broj ustavnih žalbi nije riješen pred Ustavnim sudom i da li će on sjutra, ako bude izabran, doprinijeti proaktivnijem djelovanju te institucije, odnosno sam pokretati inicijative da li je neki akt u skladu sa Ustavom i zakonom. Radojičić je kazao da stručna služba nema dovoljno kadra, a izostaje i finansijska stimulacija.

– Treba povećati broj ustavno-sudskih savjetnika i tu nam treba promptna pomoć. Što se tiče proaktivnog djelovanja, ono nosi rizik od velike koncentracije moći u Ustavnom sudu, jer on može sam da bira zakone koje će ocjenjivati. Mislim da je to jedan od razloga što ta mogućnost nije korištena u velikoj mjeri – kazao je Radojičić, navodeći da je sud pokretao inicijative kada je primjećivao probleme u aktima i njihovoj usaglašenosti sa Ustavom.

Poslanica DPS-a Vesna Pavićević ukazala je da mediji često ukazuju na blokadu Ustavnog suda zbog nedostatka sudija, pa ju je zanimalo da li je to tačno i da li sud radi. Takođe je pitala da li je predsjednik suda pokušao da popuni nedostajuća radna mjesta, da li mu iskustvo u Njemačkoj i Strazburu može pomoći u Ustavnom sudu, te da li je spreman da izdvaja mišljenje ukoliko nije saglasan sa kolegama.

– Ustavni sud nije u blokadi, ali postoji rizik od nedonošenja odluka i to nije dobro. Najveća opasnost je izborni postupak, pa može da se desi da ne mogu da se proglase izborni rezultati. Što se tiče drugog pitanja, svaki predsjednik je pokušavao da primi nove kadrove, ali to se sve svodilo do četvoro ljudi, a treba najmanje 10. Taj postupak zapošljavanja preko Uprave za kadrove sporan je jer to treba da radi Ustavni sud. Sistematizacija postoji, ali to je mrtvo slovo na papiru ako nema finansijskih sredstava– kazao je Radojičić, dodajući da mu međunarodno iskustvo svakako može pomoći.

Poslanik DPS-a Luiđ Škrelja pitao je kandidata ko je kriv što Ustavni sud nije kompletiran, te da li je ta institucija u punom kapacitetu.

Škrelja je rekao da kod kandidata vidi želju, znanje i stabilnost da se uhvati u koštac sa problemima koji postoje u Ustavnom sudu.

Radojičić je kazao da postupak za izbor sudija traje, da ima razumijevanje i za politički momenat, ali da u pogledu popune mjesta sudija postoje jasni razlozi hitnosti, te apelovao na poslanike da uspješno završe izbor ako imaju kandidate.