Kao subjekti revizije identifikovani su Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Ministarstvo turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Ministarstvo unutrašnjih poslova, Uprava za gazdovanje šumama i lovištima, Uprava prihoda i carina, Uprava za inspekcijske poslove, Agencija za zaštitu životne sredine i JP Nacionalni parkovi Crne Gore.

– Predmetnom revizijom će se izvršiti kontrola aktivnosti koje su nadležni organi preduzeli ili bili dužni preduzeti u cilju zaštite šuma od bespravne sječe. Obuhvat revizije biće razdoblje 2021–2024 godina. U svrhu ostvarivanja postavljenog cilja revizije, potrebno je dati odgovor na pitanje da li se uspješno sprovodi politika zaštite životne sredine u Crnoj Gori kada je u pitanju bespravna sječa – kazao je Radulović za "Dan".

Sagovornici "Dana" ocjenjuju: Šumarska mafija gora od narko-kartela

Kako je podsjetio, očuvanje šuma i drugih ekosistema jedan je od 17 globalnih ciljeva održivog razvoja UN (SDG) i svaka država članica dužna je da sprovodi politiku u skladu sa svojom nacionalnom strategijom održivog razvoja.

– Predmetnom revizijom će se obuhvatiti Cilj 15 – Očuvanje života na zemlji – Održivo upravljati šumama, suzbijati dezertifikaciju, zaustaviti i preokrenuti degradaciju zemljišta i spriječiti dalji gubitak biološke raznolikosti. Državna revizorska institucija je već ranije izvršila reviziju uspjeha "Uspješnost sprovođenja politike zaštite životne sredine u Crnoj Gori – zaštita od šumskih požara", u okviru koje je utvrđeno da se radovi u šumama ne obavljaju u skladu sa odredbama Zakona o životnoj sredini, Zakona o zaštiti prirode i Zakona o šumama, te da nije obezbijeđen adekvatan nadzor nad sprovođenjem uslova i mjera zaštite prirode, jer je evidentno da se odvijaju djelatnosti i procesi koji predstavljaju faktor ugrožavanja i oštećenja životne sredine. S obzirom da se Crna Gora u poslednje vrijeme susreće sa sve češćim pojavama bespravne sječe šuma, revizijom bi se definisale preporuke za kompleksniji pristup rješavanju navedenih problema – rekao je Radulović.

Prema međunarodno usvojenoj definiciji, kako je dodao, održivo (trajno) gazdovanje šumama podrazumijeva upravljanje i korišćenje šuma i šumskog zemljišta na takav način i u takvom stepenu da se očuva biodiverzitet, a produktivnost, obnavljanje, vitalnost i potencijal šuma da budu na nivou kojim bi se zadovoljile odgovarajuće ekološke, ekonomske i socijalne potrebe i današnje i budućih generacija, kako na lokalnom, tako i na nacionalnom nivou, a da se pritom ne ugroze i oštete neki drugi ekosistemi.