On je rekao da vjeruje da će broj nelegalnih objekata u Crnoj Gori ići i do 120.000.

Tokom jučerašnjeg odgovaranja na poslanička pitanja u parlamentu isključio je mogućnost znatnijeg smanjivanja naknada za legalizaciju, osim onog koji je Zakonom o legalizaciji ostavljen opštinama kao mogućnost.

Poslanik Nove srpske demokratije (NSD) Vaso Obradović pitao je Radunovića šta Ministarstvo preduzima po pitanju nelegalne gradnje, posebno na Žabljaku. Radunović je kazao da je nelegalna gradnja veliki problem i da su u resornom ministarstvu iznenađeni nastavkom tih aktivnosti nakon kampanje kojom su poručivali da se poslije donošenja Zakona o legalizaciji bespravnih objekata neće tolerisati nastavak divlje gradnje.

– U nekim djelovima Crne Gore to izgleda nisu shvatili ili su mislili da smo neozbiljni – rekao je ministar.

Istakao je da je na Žabljaku od početka primjene novog zakona obavljeno 136 inspekcijskih nadzora, donijeto toliko rješenja o zatvaranju gradilišta. Podneseno je i 136 zahtjeva za pokretanje krivičnog postupka.

Potpredsjednica parlamenta Zdenka Popović (Demokrate) poručila je da legalizacija nije samo tehničko pitanje već i pitanje života i opstanka hiljade porodica. Ukazavši da su građani obavezni da podnose zahtjeve za legalizaciju i prije više decenija građenih kuća na selu, Popović je apelovala da naknada za urbanu sanaciju bude primjerena ekonomskom trenutku u kojem živimo. Smatra da je legalizacija bila jako skupa, te da je iz tog razloga po prethodnom zakonskom rješenju legalizovano svega oko 3.500 kuća, ukazavši na, kako je navela, dobre primjere iz regiona, gdje je legalizacija bila jeftina.

– Znam da je to nepravda prema onima koji su legalno gradili, ali je činjenica da se 25 godina dozvoljavala nelegalna gradnja. Obezbijedimo svim građanima jeftinu legalizaciju i da jednom podvučemo crtu da nema više nelegalne gradnje – pozvala je Popović, apelujući na lokalne samouprave da vode računa kolika će biti naknada za urbanu sanaciju, jer će od toga, kako cijeni, zavisiti sam proces legalizacije.

Kada se govori o plaćanju, odgovorio je Radunović, mora se voditi računa o onima koji su to sve platili a bili su, kako je naveo, u istoj teškoj situaciji kao i nelegalni graditelji. On je objasnio da će mogućnost da se legalizacija plaća na rate tokom 360 mjeseci, ta naknada iznositi 30–40 eura mjesečno, dok će se otkup zauzete državne zemlje plaćati u 240 rata.

Radunović je rekao da su u cilju efikasnije primjene Zakona o legalizaciji, neophodne izmjene zakona o državnom premjeru i o državnoj imovini, kao i donošenje i izmjene brojnih podzakonskih akata.

Poslanik Građanskog pokreta URA Zoran Mikić pitao je da li će, kao što je najavljeno prilikom predstavljanja projekta "Velje brdo", do prvih useljenja doći sredinom 2026. godine. On juče nije bio u parlamentu kada je Radunović odgovarao na pitanja, ali mu je Radunović dostavio pisani odgovor.

U odgovoru se navodi da je za realizaciju ovog projekta bilo potrebno stvoriti neophodne planske i zakonske preduslove, što je zahtijevalo "neplanirano, dodatno vrijeme koje je uticalo na planirane rokove realizacije ovog projekta". Planski i zakonski uslovi su, kako je naveo, stvoreni, donošenjem PUP-a Podgorica i Zakona o socijalnom stanovanju, dodajući da su u kapitalnom budžetu Ministarstva finansija predviđena sredstva za njegovu realizaciju.