
Sindikat Uprave i pravosuđa nije zadovoljan radom nove vlade kada je u pitanju poštovanje prava radnika u javnom sektoru, pozdravljaju najavu ministra finansija Milojka Spajića da se zarade uvećaju za oko 17 odsto do kraja sledeće godine, ali smatraju da to nije dovoljno i traže da bude 25 procenata i to od početka 2022. To je za „Dan“ kazao predsjednik te sindikalne organizacije Nenad Rakočević, koji ističe da zarade u javnom sektoru nijesu rasle od 2016, ali inflacija za ovo vrijeme ne da je „pojela“ tadašnje uvećanje, već su cijene sigurno porasle čak do 50 odsto u dijelu velikog broja proizvoda i režija iz svakodnevne upotrebe.
– Naš zahtjev je da uvećanje mora biti planirano budzetom za početak 2022. godine, odnosno primjena mora biti od januara i to u procentu od minimum 25 odsto, naglašeno za pripadnike grupe D (zaposleni koji ne spadaju u rukovodni kadar). Sindikat uprave i pravosuđa takođe bezuslovno zahtijeva da se vrati oduzeti topli obrok i regres. Ako je poslednje godine, kada je ukinut ili kako su tada lijepo formulisali klasičnu otimačinu, kao integrisanje ove dvije stavke u zaradu, iznos regresa na mjesečnom nivou iznosio 13,75 eura, a toplog obroka 27,50 eura, smatramo da ove stavke pod hitno treba vratiti i to sa uvećanjem od 25 odsto. Pošto očigledno novca ima, kroz pokazatelje uvećanje minimalne zarade, zatim najavljeno uvećanje zarada zdravstvu, uvećala se zarada prosvjeti, ili svima se uvećala osim javnoj upravi. Klasična neravnopravnost i diskriminacija – kaže Rakočević.
Rakočević ističe da ukoliko se, s druge strane, bude čula argumentacija o nedostatku sredstava, onda predlažu smanjenje zarade svima u A,B i C grupi Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru (visokorukovodni i rukovodni kadar, javni funkcioneri i direktori), kao i ukidanje normi zakona gdje funkcioneri istu visinu zarade primaju godinu dana nakon prestanka funkcije.
– Predlažemo da se oduzmu svi bukvalno poklonjeni stanovi i krediti privilegovanim pojedincima. Da istražni organi uđu u poslovanja velikog broja organa i ustanova gdje će se lako doći do velike količine nedostajućih i zloupotrebljenih sredstava, a onda da se ona konfiskuju i trajno zaplijene – kaže Rakočević.
Ističe da je za tešku osudu postupak predsjednika Vlade što su u Savjet za reformu javne uprave uključeni ministri, direktori i NVO, ali ne Sindikat uprave i pravosuđa, iako bi trebalo ako se ugledamo na demokratsku i transparentnu obavezu i praksu svih zemalja Evropske zajednice kamo stremimo. Rakočević ističe da kod većine nadležnih predstavnika Vlade ne postoji osjećaj čak ni za kulturni, civilizovani uvažavajući odgovor, gdje se onda sa strane sindikata stiče slika da su određeni eksperti političari prerano kupili velika odijela.
– Prava radnika u principu se nisu mijenjala u odnosu na prošle rukovodne garniture, nije bilo otpuštanja, nije bilo revanšizma u nekoj značajnijoj mjeri, čak nasuprot dobilo se više na kreativnoj i slobodi govora. Oni koji su bili sposobni u podilaženju i nametanju i dalje su aktivni i uspješni. Mora se istaći da su na mnogim pozicijama ostali stari kadrovi koji i dalje imaju povlašten odnos prema sebi i svojim privilegovanim saradnicima koje izdvajaju u odnosu na ostale, dakle imamo primjenu neravnopravnog položaja zaposlenih – navodi Rakočević.