Generalni direktor Radio Televizije Crne Gore Boris Raonić istakao je da je Javni servis ostvario ozbiljan napredak ali da i dalje treba ulagati ozbiljne napore da se rjesavaju razvojni problemi, te veliki problemi praćenja tehnološkog razvoja. On kaže da su podzakonski akti gotovo kompletno promijenjeni.

Komercijalni medijima nije u interesima da postoji Javni servis onakav kakav bi trebao da bude. Naravno, određene političke strukture žele da kontrolišu Javni servis a to nije samo specifičnost Crne Gore nego specifičnost regiona i Evrope", istakao je Raonić u emisiji “Press plus sa Rajkom Raičević”.

On je kazao da političke partije imaju intenciju da kontrolišu Javni servis i njegova profesionalnost i nezavisnost u brojnim politilčkim strukturma u u Crnoj Gori nije u interesu.

- Naravno postoji i civilni sektor društva koji treba da se snađe u novim nekim okolnostima da prepozna želju da se stvari mijenjaju i da konstruktivan doprinos promjenama. U tom jednom ambijentu ja sam očekivao mnogo većin broj kljudi koji žele da pomognu promjenama u Javnom servisu- istakao je on.

On je kazao da Javni servis ima prvo organizacione probleme, odnosno kompletno je promijenjenu organizacionu strukturu, te da je tu urađen jedan novi način rada koji obuhvata integrisanje dva medija koje zakon prepoznaje i onlajn medija kao trećeg medija.

- Imamo lošu radnu kulturu, veliki broj ljudi koji obavljaju minimum poslova i veliki broj ljudi koji izbjegavaju bilo kakvu radnu obavezu- istakao je Raonić.

On je kazao da produkcija RTCG nije bila dovoljna, kvalitet nije bio na zadovoljavajućem nivou, i da je on ponosan na to što je u poslednjih deset mjeseci povećana produkciju za 50 posto u odnosu na 2019. godinu.

- Imamo velike probleme po pitanju praćenja tehnološkog razvoja, brojni elementi Javnog servisa su prevaziđeni. Mi moramo pratiti tehnološki razvoj, naš Radio Crne Gore mora ući u bitku sa Jutjubom sa Spotifajom, i to je nešto što su brojni Javni servisi u svijetu radili- dodao je Raonić, piše RTCG portal.

Istakao je da i Televizija Crne Gore mora da krene ozbiljne reforme po pitanju i vizuelnog i novinarskog izraza.

- Po pitanju podzakonskih akata, mislim da je svaki podzakonski akt promijenjen, dakle unutrašnja organizaciona struktura i podzakonski akti su gotovo kompletno promijenjeni- kazao je Raonić i dodao da imidz nije bio onakav kakav bi trebao da ima Javni servis, te da ga brine da i dalje postoje jake strukture u Crnoj Gori koje žele da Javni servis i dalje ima loš imidz, a to je stvar kojom mora da se pozabavi.

Kazao je da finansijska situacija, unutrašnje procedure, administrativno funkcionisanje takođe jedan od izazova sa kojima su se susreli ali, da je to stvar koja se ne može riješiti preko noći.

- Mi imamo ozbiljne probleme po pitanju stvari koje se nazivaju kulturnom baštinom. TV arhiva u Crnoj Gori nije digitalizovana, dakle kompletno video i audio nasljeđe u Crnoj Gori u zadnjih 55 odnosno 77 godina nije digitalizovano za razliku od Hrvatske, Srbije i mi moramo da uđemo u taj posao- istakao je on.

Kazao je da zbog načina na koji su se čuvale neke druge stvari, na primjer muzički instrumenuti, oni sada imaju bukvalno detektivske poslove da utvrde gdje su nestali instrumenti.

- Mi smo zatekli punu sistematizaciju, veoma je mali broj ljudi koje smo mogli da dovedemo sa strane i dakle sa tim kadrovskim rješenjima mi moramo maltene preko noći da pokažemo da smo Javni servis. Ono što je bio problem je neizbalansiranost kada je u pitanju izvještavanje Javnog sesrvisa, i to je jedna stvar koja najviše opterećuje javnost- istakao je Raonić.

Izvršni direktor Media Centra Goran Đurović je kazao da je ukazivao na nezakonitost kada je u pitanju postupak izbora Raonića.

- Moj utisak poslije godinu dana je da je danas partijski pritisak ostao isti. To je ipak 14 miliona eura koje građani plaćaju, pa da vidimo kako se to troši- istakao je Đurović. 

On je rekao je da su makar u jednom slučaju rekli da je bar nekih 150.000 bilo potpuno nezakonito podijeljenih varijabila za zaposlene, dodajući da ima pravilnik vezan za tu oblast.

-Očekujemo informacije za revizorske izvještaje, da vidimo koji je važeći izvještaj, onaj koji je predat 31. marta ove godine ili onaj koji je predat 14. juna- kazao je Đurović i dodao da je njihova komunikacija od početka sa Savjetom RTCG je prilično direktna.