Zaključak okupljenih bio je da se ovaj plan pokušava sprovesti iza leđa naroda i stočarske zajednice, baš kao što je ranije bio pokušaj pretvaranja Sinjajevine u vojni poligon.
Okupljeni su jasno poručili da Sinjajevina ne treba da bude ni vojni poligon, ni elektroenergetsko postrojenje, već da ostane ono što jeste - „fabrika najkvalitetnije organske hrane“ i stočarski i turistički raj.
Kako navode u objavi NVO "Sačuvajmo Sinjajevinu", posebno je naglašeno da se plan za izgradnju vjetroelektrana sprovodi nezakonito i bez ikakve istinske konsultacije s lokalnom zajednicom i drugim građanima Crne Gore, čime se krše međunarodne konvencije i osnovna prava građana.
- Ovdje žive neki ljudi. Vjekovima koristimo ovu zemlju kao pašnjak, kao komun, zajedničko dobro, i naše je pravo da učestvujemo u javnoj raspravi i odlučivanju o namjeni ovog prostora i tome kako se sa njime gazduje. Uz to su zakoni o energetskoj tranziciji zloupotrebljeni na način da mi našim parama subvencioniramo privatne vjetroelektrane i privilegovane pojedince koji od toga ubiraju profit. Neko hoće da nas odavde protjera, da nam razori planinu, a da mu mi to još i platimo - istaknuto je tokom govora.
Na skupu su iznijete i brojne kritike na račun bivših, ali i sadašnje Vlade, koje su suprotno Prostornom planu Crne Gore i drugim prostornim planovima nižeg ranga i bez javne rasprave o tome, potpisale ugovore o koncesiji na 30 godina za 8,5 milona kvadratnih metara na planini Sinjajevini. Zemlja je data privatnim firmama u cilju izgradnje vjetroelektrana.
- Kada se početkom godine vodila javna rasprava povodom Nacrta novog Prostornog plana Crne Gore uložene su brojne primjedbe građana što je ova planina od zaštićenog područja i parka prirode prenamijenjena za vojno-strelišnu prostoriju. O vjeroelektranama se tada ćutalo, a poslije smo shvatili da je Vlada već tada bila dala Sinjajevinu koncesionarima u zakup, pa čak izdala i urbanističko-tehničke uslove. To je grubo kršenje procedura i prava građana Crne Gore - poručili su okupljeni.
Jedan od govornika je dodao da su možda vetrenjače dobre, ali one ne pripadaju ovdje.
- Sinjajevina svojim prirodnim bogatstvom i raznovrsnošću živog svijeta čak nadilazi stroge evropske zahtjeve za Natura 2000 područja, i predstavlja dio svjetske mreže najdragocjenijih ekosistema - podsjećaju iz NVO sektora.
Jedan od učesnika je poručio da je dužnost da sačuvamo ono što pripada prirodi i budućim generacijama.
- Nismo mi Sinjajevinu dobili zdravo za gotovo, neko je sačuvao za nas, a mi treba da je sačuvamo za one posle nas - poručio je taj učesnik.
Zabrinuti zbog planova da se na Sinjajevini postavi više desetina vjetroturbina, okupljeni su istakli da bi takvi zahvati narušili ne samo prirodni sklad, već i život ljudi koji na ovim prostorima vjekovima žive u skladu s prirodom.
Na skupu je iznijet zahtjev da se odmah obustavi svaki dalji rad na postavljanju vjetroelektrana, kao i da se sazove hitan sastanak sa predstavnicima Vlade i Skupštine Crne Gore. Predložena je i ideja da se traži lokalni, pa čak i državni referendum, kako bi se narod Sinjajevine i drugi građani Crne Gore izjasnili o budućnosti ovog područja.
- Vlada treba da služi narodu. Nije Sinjajevina i Crna Gora prćija tajkuna i koncesionara - poručili su okupljeni.
Istakli su i da je neprihvatljivo svako dalje tajno i samovoljno prenamjenjivanje zemljišta na Sinjajevini i zatražili su da se konačno ispuni plan iz 2016. godine, prema kojem bi Sinjajevina bila proglašena parkom prirode pod upravom lokalne zajednice, u skladu sa preporukama Agencije za zaštitu prirode i životne sredine i Evropske unije.
Zaključeno je da se vjetroturbine ne mogu smatrati napretkom kada ugrožavaju osnovne izvore života lokalnih zajednica.
- Ako neki od nas danas neće da se bave stočarstvom, to nije razlog da se ovaj jedinstveni stočarski I prirodbi resurs uništi. Ko garantuje da naši unuci neće biti pametniji od nas i to željeti? Ne smijemo im uništiti priliku - naglašeno je na skupu.
Na skupu je zaključeno da će se lokalna zajednica i drugi građani boriti protiv prenamjene zemljišta i izgradnje vjetroelektrana na Sinjajevini svim pravnim sredstvima, ali i protestima. Posebno je istaknuto da „Sinjajevina pripada ljudima koji ovdje žive, građanima Crne Gore koji žele da sačuvaju njene bisere, a ne nekim firmama i koncesionarima.“
Na guvnu su, između ostalih, govorili: Mileva Gara Jovanović, Stanija Cana Braunović, Novak Tomović, Petar Glomazić, Zoran Knežević, Vesko Krcunović, Miroslav Mališić, Dragan Sošić, Mijomir Rakočević, Miljan Minić, Zoran Milošević, Milan Sekulović i drugi.
