Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija posvećeno je efikasnijem unapređenju programa digitalne transformacije, kao i pružanju bolje komunikacije, prekogranične saradnje i razmjene podataka sa regionom, Evropskom unijom, preduzećima, civilnim sektorom u cilju zadovoljavanja potreba građana.

To je, na otvaranju IV Digitalnog samita ekonomija Zapadnog Balkana, saopštila ministarka javne uprave, digitalnog društva i medija, Tamara Srzentić.

- Naš tim čvrsto vjeruje u oslobađanje moći državnih podataka i tehnologije za podsticanje inovacija u našoj zemlji i regionu i poboljšanje kvaliteta usluga ljudima kojima služimo- istakla je Srzentić za PR Centar.

Kazala je da se Digitalni samit održava u vrijeme globalno izazovne situacije, ističući da je posebno važno da se na Zapadnom Balkanu udruže snage, povežu tačke, razmijene iskustva i naučene lekcije o implementaciji ranije odobrenih sporazuma i obaveza, kao i kao nove perspektive i područja za saradnju – „sve u korist i kvalitet života naših građana“.

Govoreći o dugoročnom ekonomskom oporavku, Srzentić je kazala da građani Crne Gore teže podršci i povezivanju, a da pritom njihovi podaci budu sigurni, zaštićeni i dostupni.

- Prva crnogorska Strategija digitalne transformacije i Strategija sajber bezbjednosti, koja je u potpunosti usklađena sa ciljevima evropske digitalne decenije, jedna su od glavnih prekretnica u tome kako ćemo to ostvariti- rekla je Srzentić.

Najavila je da će Ministarstvo pokrenuti „Montenegro Digital“, mali startup unutar vlade koji će okupiti neke od najsjajnijih digitalnih talenata sa vrhunskim državnim službenicima u nastojanju da izgrade pogodnije, pouzdanije i pristupačnije državne usluge, štedeći stanovnicima Crne Gore i vrijeme i novac.

Generalna sekretarka, Savjet za regionalnu saradnju (RCC) Majlinda Bregu, kazala je da ćemo ovu godinu pamtiti kao godinu tranformacije na Zapadnom Balkanu, navodeći da je uspješno realizovan besplatan roming za države tog područja.

- Sve zemlje Zapadnog Balkana napreduju, ali još uvijek zaostajemo za onim što naše kolege su ostvarili u EU. Što se tiče digitalnih vještina, dvije trećine osoba nemaju dovoljno vještina da koriste digitalni svijet. Jedna petina koristi internet da bi se povezala- navela je Bregu.

Generalni direktor, DG CONNECT, Evropska komisija Roberto Viola, ukazao je na značaj digitalnih vještina, navodeći da će za deset godina biti neophodne za posao.

- Biće potrebno da svako vlada vještinama koje se tiče digitalnog poslovanja. To je važno uključiti u obrazovne planove i nastavni sistem kako bismo se suočili sa izazovima budućnosti na uspješan način- rekao je Viola.

Ocijenio je da bez odgovarajuće infrastrukture i povezanosti nema digitalnog društva, navodeći da je to pokazala pandemija koronavirusa.

Državna sekretarka, Federalni  ministarstvo za ekonomska pitanja i energetiku, SR Njemačka Claudia Dörr-Voss, rekla je da je Digitalni samit podstakao dijalog stejkholdera i prekinuo naplatu rominga što je poboljšalo kvalitet života građana u regionu.

- Za vlade Zapadnog Balkana biće važno kanalisati pretpristupnu pomoć i održive projekte. Kako se budu odvijali procesi digitalizacije, moramo osigurati da sve grupe društva imaju priliku da budu dio ovog procesa. Ovo zahtjeva promjene u javnoj upravi- rekla je Dörr-Voss.

Regionalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije za Evropu Hans Henri P. Kluge, istakao je da su pristupi bazirani na istraživanju podataka ključni za buduću spremnost za pandemiju, adekvatne reakcije i efiksnu primarnu zdravstvenu zaštitu.

- To je od suštinske važnosti kako bi se zdravstvo transformirsalo od reaktivnog sistema koji gasi požare, kakav je sada slučaj, u sistem koji anticipira potencijalne tačke da može doći do požara i sprječava ga- rekao je Kluge.

Ukazao je da sam pristup podacima nije dovoljan, i da je podatke potrebno nadomjestiti novom kulturom u zdravstvenom sistemu koja prihvata nauku zasnovanu na podacima i analitici.

Zamjenik generalnog sekretara za digitalni razvoj, Ministarstvo za ekonomska pitanja i komunikacije, Estonija Siim Sikkut, kazao je da transformacija podrazumijeva da se promijeni način na koji radimo, navideči da je to suština.