To pokazuju podaci koje je "Danu" dostavio Viši sud za prekršaje Crne Gore.
Kako su nam saopštili, od 766 riješenih slučajeva, u 472 predmeta (61,62 odsto) izrečena je jedna od prekršajnih sankcija.
– Izrečeno je 247 novčanih kazni, 33 kazne zatvora, 122 uslovne osude, 68 opomena i dvije zaštitne mjere samostalno. Takođe, uz neku od sankcija izrečeno je i 230 zaštitnih mjera, i to: udaljenje iz stana ili drugog prostora za stanovanje (21), zabrana uznemiravanja i uhođenja (94), zabrana približavanja (86) i 29 ostalih zaštitnih mjera (zaštitne mjere obaveznog psihijatrijskog liječenja i liječenja od zavisnosti od alkohola i droga) – navodi se u jednom od odgovora na naša pitanja, koje potpisuje sudija Maje Živaljević, portparol Višeg suda za prekršaje.
Novčana kazna je najčešća vrsta sankcije koja se izriče učiniocima prekršaja iz oblasti Zakona o zaštiti od nasilja u porodici. Ta vrsta sankcije je u periodu od 1. januara do 15. oktobra izrečene u 247 predmeta (53,33 odsto). Pred Sudom za prekršajem u Bijelom Polju izrečena je najviša novčana kazna za nasilje u porodici – 1.000 eura. U tom sudu je u ovom periodu 67 slučajeva porodičnog nasilja okončano novčanom kaznom, a najniži iznos sankcije je 150 eura.
Pred podgoričkim Sudom za prekršaje izrečene su 103 novčane kazne, gdje je najniža kazna iznosila 30, a najviša 500 eura.
U Sudu za prekršaje Budva nasilnici su u 77 slučajeva kažnjeni novčano, a najniža kazna je iznosila 100, a najviša 650 eura.
Na pitanje da li sud prilikom razmatranja svakog konkretnog slučaja nasilja u obzir uzima materijalnu situaciju žrtve (da li je materijalno zavisna od nasilnika) i da li u tom slučaju razmatra jednu vrstu kazne u odnosu na drugu, posebno imajući u vidu ako bi izricanje novčane kazne ugrozilo izdržavanje maloljetne djece, iz Višeg suda za prekršaje su odgovorili da sudovi u takvim slučajevima uzimaju u obzir čitav niz okolnosti, pa pored ostalog i materijalnu situaciju i da li je žrtva nasilja u materijalnoj zavisnosti od nasilnika, kao i stepen ugroženosti izdržavanja maloljetne djece. Iz Suda za prekršaje u Bijelom Polju su nam na isto pitanje odgovorili da je sud najprije dužan da cijeni olakšavajuće i otežavajuće okolnosti koje se odnose na samog okrivljenog i njegovo imovno stanje, naročito prilikom odmjeravanja novčane kazne.
– U okviru tih okolnosti cijeni lične i porodične prilike i može uzeti u obzir uticaj takve kazne na izdržavanje maloljetne djece, što zavisi od okolnosti svakog pojedinačnog slučaja i ne može se generalizovati – naveli su iz bjelopoljskog Suda za prekršaje.
U podgoričkom Sudu za prekršaje prilikom razmatranja svakog konkretnog slučaja nasilja posebno uzimaju u obzir sve karakteristike žrtve i sve raspoložive indikacije, te shodno tome i materijalnu situaciju žrtve, naročito u slučajevima kada je nasilje dovelo do ekonomske zavisnosti, gubitka prihoda ili otežanog izdržavanja maloljetne djece.
– Pri izricanju kazni i određivanju mjera zaštite sud vodi računa da odluka ne dovede do dodatnog ugrožavanja žrtve i njenih osnovnih životnih potreba. U tom smislu, sud nastoji da obezbijedi aktivnu zaštitu žrtve, uključujući mogućnost izricanja mjera koje doprinose zaštiti interesa maloljetne djece. Međutim, osnovni kriterijum pri odmjeravanju kazne je težina učinjenog djela, stepen odgovornosti i oklonosti pod kojima je djelo učinjeno. U slučajevima kada postoji obaveza izdržavanja maloljetne djece, vodi se računa da eventualna osuda na novčanu kaznu ne ugrozi osnovne potrebe djece, već da se kazna sprovodi na način koji omogućava zaštitu njihovih interesa – navode u odgovoru.
Kako su dodali, sud, u okviru svojih ovlašćenja propisanih Zakonom o zaštiti od nasilja u porodici, izriče mjere zaštite koje neposredno doprinose ekonomskom osvježivanju i zaštiti žrtve, kao što su udaljenje učinioca iz stana u kojoj živi žrtva, bez obzira na pravo svojine, čime se žrtvi omogućava siguran boravak i nastavak ekonomskih aktivnosti, i zabrana približavanja i uznemiravanja žrtve, koja omogućava da žrtva nesmetano obavlja posao i svakodnevne obaveze.
– Pored zaštitnih mjera, Sud za prekršaje kroz adekvatnu saradnju sa Centrom za socijalni rad i drugim nadležnim institucijama obezbjeđuje da žrtva ostvaruje prava na socijalnu i ekonomsku podršku, kao što su besplatna pravna pomoć, koordinacija sa sigurnim ženskim kućama, koje se u daljem staraju za eventualni smještaj za žrtve i obezbjeđenje osnovnih životnih potreba – naglasili su iz Suda za prekršaje Podgorica.
Iz budvanskog suda ističu da sudije u svakom konkretnom slučaju vode računa o materijalnoj situaciji žrtve (da li je materijalno zavisna od nasilnika), posebno imajući u vidu ako bi izricanje novčane kazne ugrozilo izdržavanje maloljetne djece.
