Trivan za "Dan": Detektivi mogu trajati samo ako vole posao, događaji koje "obični" ljudi dugo prepričavaju nama su svakodnevica

Moderni detektivi zakonom su uslovljeni da budu fakultetski obrazovani, čiste prošlosti i zdravstveno sposobni za obavljanje detektivske djelatnosti. Rad se značajno razlikuje od paradigme u javnosti, bude podjednako zabavan i naporan, kazao je u intervjuu za portal „Dana“ Dragan Trivan, osnivač i vlasnik Detektivske agencije PROTECTA.

Trivan je jedan od najpoznatijih i, po ocjeni kolega i policajaca sa kojima je sarađivao, jedan od najuspješnijih privatnih detektiva u regionu. Redovni je profesor iz oblasti bezbjednosti i predavač na univerzitetima i školama širom Jugoistične Evrope. Predsjednik je Srpske asocijacije menadžera korporativne bezbjednosti (SAMKB) i potpredsjednik Asocijacije menadžera korporativne bezbjednosti Jugoistočne Evrope (SEECSA).

- Kao mlad čovek daleke 1995. godine uputio sam se kod jednog tadašnjeg detektiva da stičem praksu. Nakon toga putevi su me odveli u državni sektor bezbjednosti. U jednom momentu donosim odluku da napustim državnu službu da bih se bavio poslom privatnog detektiva. Kolege to nisu mogle da shvate, vođeni starim stereotipom da se državna služba ne napušta bez valjanog razloga, a ja sam detektivski poziv upravo smatrao valjanim razlogom. I tako sam 2001. godine osnovao Detektivsku agenciju PROTECTA i ostao joj vjeran do danas - ispričao nam je Trivan.

U detektivskoj djelatnosti, kako ističe, može se trajati samo ukoliko se taj posao voli.

- Tokom svih ovih godina mnogi moji pretpostavljeni su nakon odlaska iz službe upravo kod nas započinjali prve korake u privatnom sektoru. Godine 2016. osnivamo i posebnu međunarodnu kompaniju za korporativne istrage i konsalting, podižući detektivsku djelatnost na jedan viši nivo - navodi.

Zakoni o detektivskoj djelatnosti su slični u većini evropskih zemalja, sa manjim lokalnim razlikama i specifičnostima. U Crnoj Gori na snazi je Zakon o detektivskoj djelatnosti kojim je uređena oblast rada, prava i obaveza privatnih detektiva.

Naš sagovornik ukazuje da postoji značajan broj evropskih zemalja koje nisu posebnim zakonom uredile ovu djelatnost, napominjući da to ne znači da je detektivska djelatnost tamo manje razvijena.

- Zemlje Južne Evrope dozvoljavaju detektivima da obrađuju podatke u skladu sa zakonima o zaštiti podataka, te da imaju pravo da pribavljaju podatke kao što su podaci o prebivalištima i boravištima građana, vlasnicima motornih vozila i plovila, zaposlenju, polisama osiguranja, sudskih spisa i slično - pojašnjava Trivan.

Takođe, detektivi imaju pravo da nose oružje za ličnu bezbjednost.

Državni i privatni sektor su na istom zadatku u bezbjednosnom sektoru

Kompanije koje je osnovao i on lično imaju, kako je naveo, odličnu saradnju sa državnim organima u svim zemljama gdje rade direktno ili indirektno preko njhovih partnera. To se odnosi na Upravu policije i ostale državne organe, kao i na druge privatne detektive u Crnoj Gori.

- Novi trendovi u bezbjednosnom sektoru ne prave razliku između državnog i privatnog sektora jer smo svi na istom zadatku. U Srbiji sam član Stručnog savjeta u Upravi policije. U Crnoj Gori, kao modernoj i uređenoj državi, sarađujemo sa cjelokupnim sektorom bezbjednosti, i privatnim i državnim. O značaju jedinstva privatnog i državnog sektora često je znao da govori i doskorašnji direktor policije Crne Gore Nikola Terzić – otkrio je Trivan.

Nadzor nad detektivskom djelatnošću sprovode za to posebno osposobljeni policijski službenici, a postoje i određene kazne za nepoštovanje zakona.

Trivan je saglasan sa ocjenom da su književnost i filmska umjetnost izuzetno doprinijeli popularizaciji detektivske profesije.

- Sa druge strane postavili su i određene stereotipe o ličnosti detektiva. Moderni detektivi su zakonom uslovljeni da su fakultetski obrazovani, čiste prošlosti i zdravstveno sposobni za obavljanje detektivske djelatnosti. Sam rad se značajno razlikuje od paradigme javnosti, umije da bude podjednako i zabavan i naporan. Dobar detektiv svakako mora po svim parametrima biti ispred prosječnog čovjeka da bi uspješno obavio sve zadatke koji se stavljaju pred njega, poštujući visoka etička načela struke - istakao je Trivan.

Maštu javnosti često zaokupljaju uzbudljive avanture i anegdote iz detektivskog posla, u kojem su misterioznost, snalažljivost i dinamičnost glavne odlike, uz redovno izlaganje opasnim situacijama nalik onima koje su na filmskom platnu sa mnogo umijeća i uvjerljivosti dočarali Hemfri Bogart, Robert Mičam, Pol Njuman, Eliot Guld, Hju Džekman...

Trivan potvrđuje da su događaji koje "obični" ljudi dugo prepričavaju detektivima svakodnevica, dodajući da oni imaju obavezu čuvanja svih poslovnih tajni, kako za vrijeme tako i nakon prestanka bavljenja detektivskom djelatnošću.

- Poslednje što smo radili a da se tiče Crne Gore je rad na prikupljanju podataka o jednoj međunarodnoj kriminalnoj grupi koja se bavi finansijskim prevarama, a krakovi te kriminalne hobotnice se prostiru i do Crne Gore - saopštio je našem portalu.

Upitan koje su čari i prednosti detektivskog posla, ali i koji su najveći nedostaci sagovornik „Dana“ poručio je da detektivi svakog dana uspješno rješavaju izazove koji se pred njih postavljaju.

- Znamo da svaki čovjek koji obavlja neku djelatnost najveće zadovoljstvo nalazi u uspjehu kao kruni svog rada - rekao je Trivan.

Na kraju razgovora kazao je da sama struka nema mnogo nedostataka, naglašavajući da je potrebno raditi na promociji usluga detektiva kako bi građani i kompanije znali gdje mogu da potraže pomoć detektiva.

Nero Vulf – najpoznatiji "crnogorski" detektiv

Zapaženo mjesto u tzv. hard-boiled literaturi 20. vijeka zauzima Nero Vulf, književni junak američkog pisca Reksa Stauta. Vulf je prikazan kao gojazan, kapriciozan i fizički neaktivan privatni detektiv sa umom genija zainteresovanog za teme od metafizike do hortikulture, sa manirima aristokrate, koji u Njujorku rješava najzamršenije slučajeve.

Njegova desna ruka je oštroumni asistent Arči Gudvin, bonvivan i ženskaroš koji uglavnom pripovijeda tok radnje i dešavanja i obavlja terenski dio istraživačkog posla. Staut je napisao 33 romana i 41 kratku priču o Vulfu tokom stvaralačkog opusa dužeg od četiri decenije.

Po Stautovim djelima snimljen je veći broj filmova i serija u kojima je Nero Vulf glavni junak, počevši od 1930-ih godina prošlog vijeka pa sve do posljednje adaptacije iz 2017.

Kuriozitet je što je Staut kao zemlju rođenja Nera Vulfa izabrao – Crnu Goru, koju je u narativu napustio u tinejdžerskom uzrastu, da bi se nakon putovanja po Evropi, Aziji i Africi skrasio u Sjedinjenim Američkim Državama.