Radovi u Mataševu tokom sezone

Turiste dočekuju građevinske mašine i prašina

Moramo odložiti, ili "sakriti", radove na infrastrukturi, a ako baš moramo, onda na vrijeme najaviti prihvatljivu alternativu, da bi gosti vidjeli da su dobrodošli. Mnogo je toga kod nas što nije u skladu sa dobrim običajima u turizmu, poručuje profesor Rade Ratković

Prašina i građevinske mašine u Mataševu, popravke magistrale niz Platije, zgrade aerodroma koje prokišnjavaju, slike su koje su viđene usred turističke sezone u Crnoj Gori. Ne to nije atrakcija, to je nažalost realnost, da kada krene sezona, građevinske službe uključe mašine. Takva je praksa godinama.

Turiste koji se upute preko Kolašina putem preko Mataševa, koji je priključak za autoput, dočekaće prašina i građavinske mašine, zastoji na nekoliko mjesta, doduše, ne predugi, a potrebno je naoružati se strpljenjem jer mora se proći nekoliko kilometara neuslovnog puta. Nećete se mnogo spasiti ako krenete niz Platije jer će vas i tamo dočekati radovi na nekoliko mjesta, uklonjeni asfalt na pojedinim dionicama je bez oznaka da su radovi na putu, što dodatno ugrožava bezbjednost.

U zgradi Aerodroma Tivat nedavno je bukvalno bila poplava, jer krov prokišnjava pa se do pasoške kontrole moralo ići sa kišobranima. Malo bolje je na podgoričkom aerodromu, koji, takođe, zna da poplavi kada su jake kišne padavine.

Poplave na tivatskom aerodromu nedavno je predsjednik države Jakov Milatović nazvao katastrofom, a sigurno bi imao sličnu impresiju kada bi se provozao dionicom puta u Mateševu.

U zgradi Aerodroma u Tivtu do pasoške kontrole sa kišobranom

Priča o aerodromima Tivat i Podgorica, kako kaže Žarko Radulović, traje od 2007. godine, te da su oni prije tog perioda bili u katastrofolnom stanju.

– U njih se uložilo ali očigledno nedovoljno, i to bez ideje i kreacije. Do 2020. godine išlo je bolje nego sad. Od tada se dešava nekoliko stvari paralelno. Značajan broj nepodobnih radnika morao je da napusti aerodrome i struktura radnika je u najmanju ruku sada problematična. Po političkom ključu su zapošljavani za više plate ljudi u kancelarijama koji imaju veze sa aerodromima koliko i ja sa kuhinjom. Predimenzioniran je broj radnika. Tako da dubrovački aerodrom koji dnevno ima 75 dolazaka i 75 odlazaka ima manje radnika nego podgorički. Na podgoričkom aerodromu imate dnevno 21 dolazak i odlazak i takođe u Tivtu, što je ukupno 42 rotacije, odnosno za trećinu manje nego aerodrom u Dubrovniku. Podgorička zgrada je kako-tako neuslovna i u boljem je stanju nego zgrada u Tivtu koja zimi nema grijanja, a ljeti hlađena. Kada kiša pada u Tivtu idete s kišobranom sve do pasoške kontrole. Aeriodromi su od strateškog značaja za Crnu Goru i moraju ostati državni, ali da se njima upravlja kao da su privatni i to je moguće, da se nađu menadžeri profesionalci za koje nije bitno koje su političke orijentacije i da napokon krenu da rešavaju na duže staze probleme aerodroma, zaključuje Radulović.

Komentarišući ovakve slike u Crnoj Gori, ministar ekonomskog razvoja u tehničkom mandatu Goran Đurović kazao je za "Dan" da je put u Mateševu morao sada da se radi jer su bila brojna klizišta.

– Nažalost, taj put je trebalo ranije da se rekonstruiše, ali ovo je doba godine kada se tu može raditi jer zimi je nemoguće izvoditi radove na tom području. Moramo biti strpljivi da bi to bilo riješeno, apeluje odlazeći ministar.

Kada je u pitanju stanje na aerodromima, Đurović kaže da je poznata situacija da su njihovi kapaciteti jako mali u odnosu na broj turista, pa to prouzrokuje gužve.

– Nadam se da će se brzo sanirati krov aerodroma u Tivtu. Sezona ide planiranom dinamikom. Hotelijeri i ugostitelji su zadovoljni. Nadamo se da ćemo imati kvalitetnu i sezonu i predsezonu, očekuje, ipak, Đurović.

Govoreći o radovima u sezoni u Mateševu, dekan Fakulteta za biznis i turizam Budva, prof. dr Rade Ratković ocjenjuje za "Dan" da to nije u skladu sa principima gostoprimstva i dobre prakse u turizmu.

– Moramo odložiti, ili "sakriti", radove na infrastrukturi, a ako baš moramo, onda na vrijeme najaviti prihvatljivu alternativu, da bi gosti vidjeli da su dobrodošli. Mnogo je toga kod nas što nije u skladu sa dobrim običajima u turizmu. Treba se samo prisjetiti naprasnog prizemljenja aviona Montenegroerlajnza, otvaranja problema trajektnog prevoza na pragu turističke sezone, nerješavanja lokalnog sobraćaja i problema parkiranja… Kako sa takvom praksom ubijediti goste da ih poštujemo i da su dobrodošli, upitao je profesor Ratković.

Jun podbacio, u hotelima nikad bolje

Žarko Radulović je dodao da turistička sezona nije dobro počela.

– Jun je podbacio u privatnom smještaju. Kada je kolektivni smještaj u pitanju (hoteli) u istoriji Crne Gore nikad bolje nije počela sezona. Izgleda da su u privatnom smještaju napravili neku grešku, smatra Radulović.

Odgovarajući na pitanje o radovima u sezoni na našim putevima, predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja i suvlasnik hotelske kompanije Montenegro stars Žarko Radulović za "Dan" navodi da moramo uzeti u obzir da kada su u pitanju kapitalne investicije da postoji zakon koji funcioniše u svim državama svijeta sem kod nas.
– Treba tender raspisati, pa dalja procedura, pa i da smo najefikasniji a nijesmo, zatim neizabrani na tenderu nađu način da ga obore i onda Jovo nanovo. Tendere obaraju obično oni koji nijesu imali šansu da dobiju posao i onda se dešavaju takve stvari i dešavaće se. Greška je onoga ko raspisuje tender. Država je troma, a unutar nje niko nizašta ne odgovara. Kada se politički dobije funkcija vi ste, dok je ta partija na vlasti, zaštićeni kao bijeli medvjed. Uvijek će se naći neko iz partije da ga brani iako je recimo prouzrokovao milionsku štetu, upozorava Radulović.

Država je troma, a unutar nje niko nizašta ne odgovar. Kada se politički dobije funkcija vi ste, dok je ta partija na vlasti, zaštićeni kao bijeli medvjed. Uvijek će se naći neko iz partije da ga brani iako je recimo prouzrokovao milionsku štetu, upozorava Žarko Radulović

Podsjetimo, rekonstrukcija regionalnog puta Kolašin – Mateševo počela je 24. aprila, odnosno, osam mjeseci nakon što je raspisan tender, početkom jula prošle godine. Posao je na javnom tenderu dobila kompanija Bemaks, koja je bila jedini ponuđač. Procijenjena vrijednost radova je 5,3 miliona eura bez PDV-a, dok je cijena sa PDV-om 6,41 milion eura. Rok za završetak radova je osam mjeseci od dana uvođenja Bemaksa u posao.

– Taj jedan dio je usko grlo i zbog njega postoje žalbe građana. Ipak, molimo za strpljenje, jer radovi nijesu mogli da se izvode tokom zime, a imali smo i dosta kišnih dana. Radova će biti i tokom jula, ali se nadamo da će put moći u potpunosti da se koristi bez zastoja, te da će do 1. septembra biti smanjen obim posla kako ne bi trpjeli turisti i građani, ali i kako bismo izbjegli zastoje – izjavio je ranije direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović.

I direktor Monteputa Milan Ljiljanić takođe je ranije zamolimo građane za razumijevanje.