Ovu neslavnu poziciju sada zauzima opština Bijelo Polje, gdje mjerne stanice posljednjih dana bilježe veoma loš kvalitet vazduha, odnosno zagađenja koja su i preko četiri puta veća od dozvoljenih.
Primjera radi, 15. novembra u 19 sati, u Bijelom Polju izmjerena je koncentracija P10 čestica u vazduhu od čak 212 mikrograma po metru kubnom, dok je dozvoljeno 50, odnosno više od četiri puta od dozvoljene. I prethodnih dana bilježe se zagađenja vazduha iznad dozvoljenih, a konstatno najgore stanje je u Bijelom Polju, dok je u Pljevljima sada bolji kvalitet vazduha.
S druge strane, izostaju apeli i upozorenja građanima kako da se ponašaju prilikom velikih zagađenja vazduha, nema odgovora ni sa državnog ni sa lokalnog nivoa na ovo zabrinjavajuće stanje. To ne iznanađuje jer nijednoj vlasti do sada nije bio prioritet obezbjeđenje zdrave životne sredine, odnosno obzbjeđenje i kvalitetnog vazduha koji udišu.
Kvalitet vazduha u Bijelom Polju već godinama je jedan od najtežih i najupornijih problema sa kojima se suočavaju stanovnici ovog grada. Uprkos naporima civilnog sektora, struke i pojedinih institucija koje iz sezone u sezonu ukazuju na alarmantno stanje, podaci pokazuju da se pomaci odvijaju sporo i da i dalje tapkamo u mjestu. Svakog jesenjeg i zimskog perioda suočavamo se sa rastom koncentracija PM10 i PM2,5 čestica, koje često prelaze dozvoljene vrijednosti i znatno narušavaju kvalitet vazduha koji građani udišu.
– Prema procjenama, u Bijelom Polju postoji više od 13.000 individualnih ložišta, od čega oko 2.500 koriste biomasu poput peleta, dok se veći dio domaćinstava i dalje grije na drva i ugalj. Iako u gradu postoji nekoliko većih kolektivnih sistema grijanja, njihov broj je zanemarljiv u odnosu na ukupni broj stambenih objekata. Saobraćaj dodatno doprinosi zagađenju: registrovano je skoro 3.600 vozila, među kojima veliki procenat čine dizel automobili. Mjerna stanica u Nikoljcu redovno bilježi prekoračenja i pokazuje da je u pojedinim periodima i preko osamdeset dana prosječna vrijednost PM10 bila iznad zakonski dozvoljene granice, dok su godišnje prosječne vrijednosti PM10 i PM2,5 čestica daleko iznad preporuka Svjetske zdravstvene organizacije. Bijelo Polje se u zimskom periodu često nalazi u "crvenoj zoni" zagađenja, ocjenjuje za "Dan" Zdravko Janjušević, direktor Bjelopoljskog demokratskog centra, koji se godinama bori za poboljšanje kvaliteta vazduha.
Kaže da je krajnje vrijeme da se reaguje i preduzmu mjere da se zaštiti zdravlje građana.
– Neophodno je da mjere budu socijalno i ekološki pravedne, da podržavaju najugroženije, i da se napokon krene sa realizacijom dugoročnih rješenja, a ne privremenih ad hok intervencija, poručuje Janjušević.
Dodaje da je u Bijelom Polju potrebna odlučna, sveobuhvatna i socijalno osjetljiva politika zaštite vazduha, politika koja stavlja zdravlje građana ispred privilegija, a interese najugroženijih ispred udobnosti onih koji se "griju na dugme".
– Stoga mjere subvencije električne energije na računima za rađane Bijelog Polja u periodu oktobar-mart od 30 odsto jeste opcija, a toplifikacija ovoga grada projekat broj jedan koji mora biti na listi prioriteta i Vlade i Opštine, zaključuje Janjušević.
Iz Sekretarijata za ruralni i održivi razvoj Opštine Bijelo Polje kažu da je preduzeto mnogo aktivnosti pomoći sugrađanima i da se efekti sprovedenih mjera najbolje uočavaju tokom stabilnih vremenskih prilika, ali da su meteorološki faktori poput inverzije nešto na šta se ne može direktno uticati.
Smatra da je, ipak, zajedničkim djelovanjem i odgovornim ponašanjem građana moguće ublažiti posljedice zagađenja.
– Mi ćemo i dalje nastaviti borbu za kvalitetniji vazduha i sprovesti programe energetske efikasnosti, dodatne podsticaje i kontinuirano praćenje stanja kvaliteta vazduha. Istovremeno upućujemo apel sugrađanima da doprinesu poboljšanju situacije: smanjenjem korišćenja automobila kada je to moguće, izbjegavanjem nepotrebnog sagorijevanja čvrstih goriva, te pridržavanjem preporuka u danima kada su koncentracije zagađujućih materija povišene. Zajedničkim naporima možemo postići zdraviju i kvalitetniju sredinu za sve, rekao je za "Dan" Armin Sijarić, sekretar Sekretarijata za ruralni i održivi razvoj.
