Povodom Međunarodnog dana borbe protiv govora mržnje, on je za naš list kazao da smatra da novonajavljene izmjene Krivičnog zakonika (KZ), kojima će se uvesti novo krivično djelo – teški govor mržnje, iako možda date u dobroj namjeri, same po sebi neće doprinijeti poboljšanju stanja kada je u pitanju govor u javnom prostoru, a posebno govor mržnje.
– Trenutno imamo sasvim zadovoljavajući pravni okvir, koji dozvoljava institucijama da reaguju u svim slučajevima nedozvoljenog govora, odnosno govora koji ne uživa zaštitu po Ustavu i Evropskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, pa i reakciju u najozbiljnijem smislu – govorim o pokretanju odgovarajućeg krivičnog postupka protiv lica koja koriste govor mržnje. Ono što svakako jeste problem jeste činjenica da institucije taj pravni okvir ne primjenjuju adekvatno u praksi i zbog toga smo i došli u ovu situaciju u kojoj smo sada, za koju su možda u najvećem dijelu odgovorni i političari, koji veoma često u javnoj komunikaciji međusobno, ali i sa bilo kim drugim ko ih kritikuje zbog njihovih poteza ili nečinjenja, koriste uvredljiv govor, koji veoma često prerasta u govor mržnje – rekao je Radulović za "Dan".
Smatra da bi trebalo poraditi na tome da institucije više primjenjuju pravni okvir nego da ga mijenjamo i dopunjujemo.
– Ako praksa ostane ovako loša kao što je bila do sada, izmjene zakona neće donijeti ništa novo – zaključio je Radulović.
Iz predstavništva Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori ističu da je govor mržnje više od uvredljivog jezika.
– To je opasan alat za širenje neprijateljstva i može dovesti do nasilja i zločina, pa čak i do genocida – naglasili su iz te međunarodne organizacije.
Rezidentni koordinator UN u Crnoj Gori Diego Sorilja ukazao je da se govor mržnje ne smije tretirati kao marginalno pitanje, jer je to direktna prijetnja društvenoj koheziji i demokratskom dijalogu.
Iz Centra za građansko obrazovanje (CGO) upozorili su da govor mržnje u Crnoj Gori postaje svakodnevica, naročito u onlajn prostoru, koji je često njegov megafon, a reakcije institucija su nedovoljne i nedosljedne.
Iz NVO UZOR navode da politički lideri u Crnoj Gori često optužuju protivnike za širenje mržnje, dok istovremeno koriste identične retoričke strategije za diskreditaciju neistomišljenika.
– Analizirajući negativne primjere iz bliske, ali i udaljene prošlosti, lako je zaključiti da, umjesto kvalitetne razmjene argumenata, u javnom prostoru dominira etiketiranje i moralno svrstavanje, zbog čega je potrebno aktivno raditi na unapređenju medijske pismenosti i normativnoj reformi javnog diskursa – ocijenili su iz te NVO.
Govor mržnje je pojava koja je i dalje u zabrinjavajućoj mjeri prisutna u javnom diskursu Crne Gore, ocijenili su iz institucije Zaštitnika ljudskih prava. Smatraju da brojne aktivnosti koje se sprovode i dalje ne daju željene rezultate.
– Posljednjih godina, razvojem društvenih mreža, ali i prisustvom neregistrovanih portala, kao i neadekvatnom administracijom komentara na registrovanim portalima, ova negativna društvena pojava poprimila je razmjere svojevrsne epidemije, o kojoj se dosta govori, ali koja i dalje ugrožava društvenu koheziju, odnosno poštovanje i povjerenje među ljudima, principe pluralizma i tolerancije, kao važnih osnova demokratskih načela i standarda – saopštili su iz institucije Ombudsmana.
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) su upozorili da normalizacija govora mržnje u javnom prostoru Crne Gore ozbiljno prijeti vladavini prava i društvenoj koheziji, te da ima potencijal da destabilizuje društvo i ometa učlanjenje u Evropsku uniju. Smatraju neophodnim da institucije, posebno državno tužilaštvo, preuzmu odgovornost i djeluju proaktivno u suzbijanju govora mržnje.
Iz LGBT foruma "Progres" i Socijalnog centra poručili su, u kontekstu rastuće normalizacije govora mržnje na internetu i njegovog sve češćeg prelivanja u stvarni prostor kroz nasilje, institucionalnu pasivnost ili čak otvorenu diskriminaciju, da ćutanje nije neutralno, jer ohrabruje i omogućava nasilje i nepravdu.
