Godinama sve više porodica, posebno u stanju socijalne potrebe i sa sjevera države, odlazi iz Crne Gore, najčešće u Njemačku. Tako je uradila i jedna samohrana majka iz Podgorice, koja je u našoj državi živjela od 180 eura mjesečno, dok sada u Njemačkoj dobija oko 2.400 eura na mjesečnom nivou, dakle oko 13 puta više. Kaže da konačno živi dostojanstven život. Ovoj samohranoj majci Njemačka plaća stanarinu i struju, a svako dijete mora imati svoju sobu – takva su pravila. Ona dobija 1.000 eura novčane pomoći od države i 1.400 na ime dječjeg dodatka, 350 eura po djetetu, a sve što je vezano za školu je besplatno. Inače, bila je korisnica pomoći "Banke hrane".
Ovaj podatak dovoljno govori kakva je socijalna politika u Crnoj Gori. Nažalost, ni sa promjenom vlasti stanje se nije promijenilo, a u ovoj oblasti nije evidentiran napredak. Korisnici koji primaju socijalnu pomoć nemaju dostojanstven život, jer ta novčana sredstva nijesu dovoljna ni za mjesečne račune.
Socijalna davanja u protekloj godini povećana su za svega od 82 centa do 1,56 eura, ali došlo je i do smanjenja broja korisnika socijalnih davanja. Broj porodica koje su korisnici materijalnog obezbjeđenja, prema podacima Ministarstva finansija i socijalnog staranja, u septembru 2021. bio je 7.732 sa 26.250 članova, što predstavlja smanjenje u odnosu na 2020. kada je to pravo prema podacima Uprave za statistiku ostvarivalo 8.509 porodica sa 28.718 članova, dok ih je godinu ranije bilo 8.777 familija sa 29.470 članova. To znači da je do septembra broj korisnika materijalnog obezbjeđenja smanjen za 1.045 porodica, sa 3.220 članova.
Da se Crna Gora nalazi u veoma teškoj socijalnoj i ekonomskoj situaciji govore i sve veće nezadovoljstvo građana koji svakodnevno traže izlaz kroz mogućnosti nekog primanja, odlaska iz Crne Gore, raznih protesta i najave novih, ocjenjuje u izjavi za "Dan" Almer Mekić, izvršni direktor bjelopoljske Nevladine organizacije "Euromost", koja se bavi problemima iseljavanja i socijalnog stanja građana.
Mekić smatra da su donosioci odluka zbog partijskih interesa zanemarili građane.
– Ako se ovakva situacija nastavi u novoj godini, neminovani su socijalni nemiri, posebno na sjeveru Crne Gore, kao i veći odlazak naših građana koji će spas tražiti van naše države – smatra Mekić.
Dodaje da imamo situaciju da su u 2021. godini sve cijene na prehrambene proizvode povećane od pedeset do sto posto, a da su primanja građana ostala ista.
– Ovakvom situacijom posebno su sada ugrožene socijalne kategorije i lica sa posebnim potrebama, kojima ne samo da im se nijesu povećavana primanja, već, kako i sami navode, kasne im nekoliko mjeseci. Takođe su proizvođači i privrednici na sjeveru Crne Gore dovedeni pred zatvaranje, zbog sve većih obaveza prema radnicima, državi i dobavljačima, tako da se u novoj godini očekuju i otpuštanja radnika i sve veći broj nezaposlenih. Koliko su građani nezadovoljni i sami smo se kao udruženje uvjerili kroz svakodnevnu komunikaciju sa građanima. Oni nam se konstantno obraćaju za pomoć u nadi da naša NVO može da im pomogne, jer su izgubili povjerenje u lokalne i državne institucije za koje navode da im samo obećavaju, a da od toga nema ništa. Svi donosioci odluka moraju shvatiti da sve svoje partijske interese moraju ostaviti po strani i posvetiti se problemima građana i kako da izađu iz ove teško ekonomske situacije – poručuje Mekić.
Predsjednica Fondacije "Banka hrane" Marina Medojević kazala je za "Dan" da su sve odgovorne države 2020. i 2021. godine ponudile nove socijalne servise i finansijsku pomoć građanima koju su zapali u zonu nemaštine zbog korona krize.
– Oni koji su najugroženiji, nezaposleni (evidentirani i neevidentirani, odnosno oni koji su izgubili povjerenje u Zavod za zapošljavanje i ne prijavljuju se i koji su zbog novonastalog stanja postali socijalno ugroženi, jednoroditeljske porodice kojima prijeti siromaštvo, kao i penzioneri sa niskim primanjima, kod nas su izostavljeni iz mjera podrške sistema. Kod nas svi kojima treba pomoć nemaju podršku, iako se deklarišemo kao država socijalne pravde. Da imamo socijalne kartone kakvi su morali biti, znali bismo tačno kome pomoć treba. Ti ljudi bi morali imati pomoć koja čuva njihovo dostojanstvo – istakla je Medojević.
Dodaje da zbog strogih pravila za ostvarivanje socijalne pomoći, pomoć ne dobijaju oni koji su u potrebi kako bi zadivoljili barem minimalne potrebe za osnovnim potrebama: hranom, ogrevom – strujom, stanarinom.
– Naša socijalna primanja su toliko niska da su još 2014. bila predmet interesovanja Komiteta za socijalna i ekonomska pitanja pri UN. Sugerisano nam je da ta pomoć mora biti viša i pratiti troškove života ugroženih. Nismo poslušali, kao što ni sada ne slušamo preporuke Unicefa za privremenim popuštanjem, barem dok traje kriza, nekih od kriterijuma za provjeru prihoda i imovine onima koji se obraćaju državi za socijalnu pomoć kako bi imali barem neku sigurnost prihoda – izjavila je Medojević.
Podsjeća da ko zadovolji stroge kriterijume za dodjelu socijalne pomoći, čitavih 15 kriterijuma, dobiće od 69,39 eura za jednočlano domaćinstvo, odnosno 131,92 eura za pet i više članova domaćinstva.
– Porodice koje dobiju MOP imaju mogućnost da dobiju dječji dodatak za najviše petoro djece u porodici, u iznosu od 44 eura. Imamo negativan priridni priraštaj, a ograničavamo dječji dodatak kod socijalno ugroženih koji primaju socijalnu pomoć na petoro djece. Imamo visoke cijene hrane za bebe i sve što su njihive potrebe. Naknada po osnovu rođenja djeteta do navršene jedne godine života djeteta koju može da ostvari nezaposleno lice ili korisnik socijalne pomoći neprihvatljivo je niska – navodi Medojević.
Poručuje da socijalna politika mora biti mjera odgovornosti i humanosti jedne države.
– Nezaposleni nijesu paraziti koji traže bilo šta, osim dostojanstvenog radnog mjesta.
Samohranim majkama treba podrška da bi mogle raditi u vidu sigurnog mjesta za njihovu djecu dok rade i alimentacija koja im bude često uskraćena zbog siromaštva ili neodgovornosti drugog roditelja – naglasila je Medojević.
Ona je ukazala da recimo u Njemačkoj korisnicima obezbjeđuju dostojanstvena socijalna primanja, napominjući da kada jedan roditelj ne izmiriju obavezu alimentacije, roditelj koji izdržava djecu dobija od države još dodatnih 700 eura mjesečno po tom osnovu.
