U javnim ustanovama samo 15 defektologa

Ministar zdravlja Vojislav Šimun saopštio je juče da je taj resor pripremio predlog za Vladu da zaduži Fond za zdravstveno osiguranje da na osnovu zakonskog ovlašćenja može sprovoditi javni poziv za angažovanje domaćih stručnjaka i resursnih centara i privatnih ustanova za rad sa djecom sa autizmom i smetnjama u razvoju.

On je to kazao tokom konsultativnog saslušanja na sjednici Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje u Skupštini Crne Gore, na temu "Problematika roditelja i djece sa autizmom", održanog na inicijativu poslanika SD Borisa Mugoše.

Po riječima ministra Šimuna, pored slanja pacijenata u inostranstvo – u Novi Sad, Beograd i Tuzlu, imaćemo opciju da Fond sklapa ugovore sa domaćim stručnjacima i na taj način omogući veću dostupnost tretmana za djecu. On je podsjetio da je i ranije ukazivano na potrebu obezbjeđivanja većeg broja defektološko-logopedskih usluga.

– Kada se radi o specijalizovanom kadru koji se bavi ovim problemom, u domovima zdravlja imamo 26 psihologa, pet defektologa i šest logopeda. U opštim bolnicama imamo četiri psihologa, a u Specijalnoj bolnici "Dobrota" sedam psihologa i tri defektologa. U Kliničkom centru Crne Gore imamo 14 psihologa, sedam defektologa i četiri logopeda. U ovoj godini trudili smo se da pojačamo kadar i raspisali smo oglase i u javnom zdravstvenom sistemu uposlili 11 psihologa i pet defektologa – kazao je Šimun.

On je podsjetio da su u aprilu imali sastanak u Vladi na kojem su se prilično temeljno upoznali sa problemima djece sa autizmom i njihovih roditelja. Kako je istakao, kao ministar je nastojao da bude što operativniji da se njihov status popravi.

Na sjednici je konstatovano da institucije moraju jačati kapacitete u oblasti rane intervencije, dijagnostike i inkluzivnog obrazovanja, jer se u tim segmentima najčešće javljaju problemi. Bilo je riječi i o potrebi za izradom strategije za autizam, dostupnosti adekvatne podrške u obrazovnom sistemu, nedovoljnom broju asistenata u nastavi, uspostavljanju fakulteta i/ili katedre na kojima bi se školovala stručna lica za profesionalnu edukaciju i rehabilitaciju, o važnosti izrade registra podataka o djeci sa poremećajima iz spektra autizma, o značaju dnevnih centara i potrebi da ih ima svaka opština.

Pored predstavnika vladinih resora i zaštitnika ljudskih prava i sloboda, sjednici su prisustvovali i predstavnici NVO koji zastupaju interese ove populacije.
Predstavnici nadležnih institucija obavezali su se da će pratiti stepen realizacije zahtjeva i potreba o kojima su govorili predstavnici roditelja djece sa autizmom. Svi prisutni saglasili su se da je neophodno sistemski i trajno djelovati kako bi djeca sa autizmom imala jednake mogućnosti za razvoj i uključivanje u društvo.

Nerealizovano 38 odsto aktivnosti iz Akcionog plana

Govoreći o Strategiji ranog razvoja djeteta 2022–2027, ministar Šimun je objasnio da Akcioni plan obuhvata 67 aktivnosti, od kojih je u potpunosti realizovano 43,3, odsto, u fazi realizacije je 17,9 odsto, dok nije realizovano 38 odsto.

– Kroz sprovođenje Akcionog plana ostvarili smo napredak. Kreiran je integrisan sistem ranog razvoja i analizom se može ocijeniti kao umjereno pozitivan, jer smo ostvarili napredak u jačanju institucionalne osnove kroz radna tijela, izradu strateških dokumenata, međusektorske koordinacije i drugih aktivnosti. Međutim, tu i dalje imamo ključne izazove koji usporavaju napredak, posebno u oblasti digitalnog povezivanja podataka, završetka reformi vezanih za reorganizaciju i sistematizaciju razvojnih centara. Napredak dodatno otežavaju i neke prepreke vezane za tehničke neusklađenosti među sektorima – predočio je Šimun prisutnima na sjednici.