Zavod za transfuziju krvi, tokom prvih šest mjeseci ove godine, prikupio je na teritoriji Crne Gore 9.794 jedinice krvi, od čega je donacija dobrovoljnih davalaca bilo 4.228 a namjenskih 5.565.

Direktorica Zavoda za transfuziju krvi Tamara Šćepanović rekla je agenciji MINA da, kada se uporede statistički podaci iz cijele države, vidi se da je očekivano najviše jedinica krvi prikupljeno u Podgorici - 4.754, odnosno više od 50 odsto.

“Poslije Podgorice, slijede Nikšić sa 1.334 i Berane sa 939 prikupljenih jedinica u prvih pola godine”, kazala je Šćepanović.

Ona je navela da je u prvih šest mjeseci realizovano ukupno 130 akcija dobrovoljnog doniranja krvi, u kojima se kao organizatori javljaju klubovi dobrovoljnih davalaca, institucije, privatne firme, škole, nevladine organizacije.

Šćepanović je rekla da ih raduje što je svakim danom sve veći broj njihovih saradnika iz svih društvenih djelatnosti.

“U poslednje dvije sedmice najveći defecit kada su rezerve krvi u pitanju imamo sa najčešćim krvnim grupama, a to su A pozitivna i 0 pozitivna iz razloga što je najveći broj pacijenata kojima je potrebna krv upravo sa tim krvnim grupama”, kazala je Šćepanović.

Ona je navela da su, osim toga, povremeno imali i smanjene zalihe 0 negativnih krvnih komponenti zbog čega su pozivali davaoce na poziv.

Šćepanović je rekla da, iako su ponosni na prošlu godinu, kada je prema brojnim parametrima ostvaren najbolji rezultat u davalaštvu krvi do sada, u Zavodu su uvidjeli da postoje određeni trendovi koji zaslužuju njihovu posebnu pažnju.

Kako je pojasnila, to se prije svega odnosi na učešće dobrovoljnih donacija u davalaštvu krvi u Crnoj Gori, koje i dalje nije na zadovoljavajućem nivou.

“Ta situacija se djelimično promijenila, makar kada upoređujemo prvi polugodišnji period ove godine, pa trenutno imamo 230 više dobrovoljnih donacija krvi nego prošle godine. To posebno raduje, jer je ukupan broj prikupljenih jedinica manji za 839”, kazala je Šćepanović.

Kako je pojasnila, manji broj prikupljenih jedinica krvi ne znači da je bilo koji pacijent ostao bez krvi u momentu kada mu je bila potrebna, već to znači da su potrebe bolnica u Crnoj Gori za krvlju bile manje u odnosu na isti period prethodne godine.

Šćepanović je rekla da ti podaci ukazuju da motivacija i edukacija stanovništva mora i dalje biti intenzivna i da je potrebno konstantno širiti mrežu saradnika i partnera, kako bi broj dobrovoljnih davalaca krvi nastavio da raste.

Komentarišući to što građani, od ove sedmice, srijedom mogu da doniraju krv i u popodnevnim satima, odnosno od sedam do 20 sati, ona je podsjetila da je do skoro rad sa davaocima organizovan isključivo u prvoj smjeni iz razloga što je Zakonom o radu omogućeno da svi koji doniraju krv imaju pravo na slobodan dan.

Prema njenim riječima, to pravo ostvaruju tako što dobijaju potvrdu o donaciji u službi transfuzije koju potom dostavljaju na uvid poslodavcu.

“Međutim, Zavod za transfuziju krvi je, nakon sugestija naših davalaca, odlučio da u Podgorici radno vrijeme prilagodi svima koji žele da doniraju krv u popodnevnim časovima, a za to do sada nisu imali mogućnosti”, rekla je Šćepanović.

Ona je navela da će za sada će doniranje i posle 15 časova biti moguće svake srijede u Podgorici.

“Ali ćemo, naravno, u slučaju povećanog interesovanja i za druge dane tokom sedmice, biti spremni da razmotrimo i tu mogućnost. Prve radne srijede nas je posjetilo desetak davalaca i to nam ukazuje da i ubuduće treba da osluškujemo sugestije naših sugrađana”, kazala je Šćepanović.

Ona je rekla da su ljetnji mjeseci posebno izazovni za svaku transfuziološku službu, pa i njihovu.

“Iskoristiću priliku da pozovem sve davaoce da nas posjete i omoguće da održimo stabilnim zalihe ove dragocjene tečnosti”, dodala je Šćepanović.

Ona je navela da se krv može donirati u jednom od osam organizacionih djelova Zavoda, ističući da za to nije potrebna nikakva posebna priprema.

“Dovoljno je da ste zdravi i odmorni i nekome možete, u najmanju ruku, svojom donacijom produžiti život tog dana”, rekla je Šćepanović.

Ona je navela da Zavod sve svoje promotivne aktivnosti i učestale pozive građanima da doniraju krv radi sa ciljem povećanja nacionalnih rezervi krvi, čime se postiže stanje da krv čeka pacijenta.

Kako je ukazala, ukoliko bi na primjer, pacijent koji je primljen u bolnicu zbog povreda iz saobraćajnog udesa ili pacijent sa krvarenjem iz bilo kojeg drugog razloga morao da čeka na krv, to bi ne samo pogoršalo njegovo trenutno zdravstveno stanje nego bi zasigurno ugrozilo i njegov život i taj čovjek bi imao minimalne šanse da preživi.

“Zato je veoma važno da Zavod uvijek na raspolaganju ima dovoljne količine lijeka čiji je jedini izvor čovjek, a za koji još nije pronađena nijedna sintetska zamjena”, istakla je Šćepanović.

Ona je podsjetila da doniranje krvi i samim davaocima donosi određene benefite.

“U svakodnevnom radu sa tim humanim ljudima uvidjeli smo da se od svih benefita posebno ističe jedan poseban osjećaj da ste nekome pomogli i spasili nečiji život”, navela je Šćepanović.

Ona je rekla da se redovnim doniranjem krvi dobrovoljnim davaocima vrše i redovne provjere njihovog zdravstvenog stanja.

Kako je Šćešanović dodala, ukoliko bi se tokom ljekarskog pregleda postavila sumnja o eventualnom postojanju neke bolesti, potencijalni davaoc tada nije podoban za doniranje krvi i upućuje se izabranom doktoru na dalju dijagnostiku i eventualno liječenje”, navela je Šćepanović.

“Na taj način, osim redovne provjere zdravstvenog stanja, pregledom se mogu otkriti znaci bolesti koja će kasnije zbog ranog otkrivanja zasigurno imati značajno bolji tok i ishod”, kazala je Šćepanović.