Tokom prošle godine na tom računu je zabilježen priliv od oko 10,7 miliona eura, dok je odliv prikazan na nešto preko 14,2 miliona. Stanje na tom računu početkom prošle godine bilo je prikazano na oko 45 miliona eura.
Lani su veći prilivi bilježeni za eksproprijaciju zemljišta za potrebe izgradnje više saobraćajnica na teritoriji glavnog grada, a prema prikazanom najmanje oko 5,1 milion eura (iz ASP-a ukazuju da na računu sve transakcije nijesu jasno vidljive u odnosu na predmet eksproprijacije).
Na taj državni račun korisnici eksproprijacije uplaćuju novac za sve projekte u Crnoj Gori, a za deceniju i po to su bili razni projekti, poput dionice auto-puta Bar–Boljare, brojnih regionalnih i magistralnih puteva, lokalnih saobraćajnica, lokacija za izgradnju turističkih rizorta, lokacija za izgradnju energetskih objekata...
Priliv na račun je za deceniju i po bio preko 170 miliona eura, pokazuju podaci ASP-a.
Ta nevladina organizacija ranije je saopštila da je račun u Prvoj banci otvoren prije deceniju i po, a početkom 2010. godine stanje na njemu bilo je 1,9 miliona, koliko i početkom sledeće godine.
Krajem 2011. stanje na računu bilo je 3,5 miliona, a u naredne dvije godine po oko 300.000 eura. Na poslednnji dan 2015. godine stanje računa za eksproprijaciju bilo je četiri miliona, godinu kasnije 4,8 miliona eura, da bi poslednjeg dana 2017. iznosilo 6,8 miliona.
Već do kraja 2018. na računu je bilo 17,7 miliona, čemu su najviše doprinijeli prilivi u decembru te godine od šest miliona i u novembru od 7,7 miliona eura. Na kraju naredne 2019. stanje na računu bilo je 15,4 miliona, na kraju 2020. oko 11,8 miliona, na kraju 2021. oko 12,9 miliona.
Na kraju 2022. na računu za eksproprijaciju bilo je 39,4 miliona, a u decembru te godine zabilježen je priliv od čak 18 miliona eura. Na kraju 2023. stanje je bilo 41,2 miliona.
Iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne uprave ranije je ASP-u saopšteno da sredstva ostaju deponovana na računu za eksproprijaciju do momenta prispijeća pravosnažnosti i izvršnosti isprave, koje im dostavlja Uprava za nekretnine na čijoj teritoriji se nepokretnost nalazi, a koja je bila predmet eksproprijacije.
Tako se, primjera radi, već dvije godine rekonstruiše magistrala od Tivta ka Jazu, a još krajem 2019. godine zabilježen je priliv od četiri miliona za eksproprijaciju zemljišta za potrebe izgradnje tog puta.
