Ilustracija / UNICEF

U školama na jedan kompjuter 16 učenika

Čak 70 odsto učenika, odnosno dvoje od troje djece, pohađa osnovne škole u kojima je fizička infrastruktura nedovoljna, konstatovano je u zajedničkom izvještaju UNICEF-a i Ministarstva prosvjete

U Podgorici će danas biti održan donatorski sastanak za podršku trenutnim i dugoročnim potrebama za unapređenje kvaliteta obrazovanja u Crnoj Gori, nakon što je sveobuhvatna analiza, između ostalog, pokazala da čak "70 odsto učenika, odnosno dvoje od troje djece, pohađa osnovne škole u kojima je fizička infrastruktura nedovoljna". Donatorski sastanak organizuju Ministarstvo prosvjete i kancelarija UNICEF-a u Crnoj Gori, koji su zajedno uradili pomenutu analizu za period od 2015. do 2020. godine, koja je ukazala na probleme sa kojima se suočava sistem obrazovanja.

– U osnovnom i srednjem obrazovanju prosječni broj računara u odnosu na broj učenika iznosi jedan prema 16, navedeno je u izvještaju, koji je predstavljen prije nekoliko mjeseci.

– Čini se da je dobar učinak koji se tiče unutrašnje efikasnosti donekle upitan, jer ne odgovara postignućima učenika u Crnoj Gori u pogledu ishoda učenja. Kvalitet obrazovanja u Crnoj Gori nizak je u poređenju s drugim zemljama (PISA rezultati) i dovodi u pitanje efikasnost ulaganja u obrazovanje u Crnoj Gori, navodi se u ključnim zapažanjima iz ovog izvještaja.

Prema međunarodnim standardima, troškovi i dalje niski

U izvještaju se ističe da su "troškovi Vlade Crne Gore za obrazovanje porasli u posljednjih pet godina, ali su, prema međunarodnim standardima, i dalje niski". Iako su pokazatelji koji se tiču efikasnosti pozitivni, postoji zabrinutost u vezi s kvalitetom obrazovanja. Stoga je važno poboljšati efikasnost obrazovanja kako bi se dobila bolja vrijednost za uloženi novac.

– Takva ukupna niska izdvajanja za sektor obrazovanja u Crnoj Gori najvjerovatnije predstavljaju važan činilac povećanja disbalansa između troškova za zarade zaposlenih i drugih troškova, upozoravaju eksperti.

Autori ističu da "dodatni razlog za ozbiljnu zabrinutost predstavlja distribucija rezultata na dva relevantna međunarodna testiranja više od 40 odsto učenika bilo je ispod nivoa međunarodnog mjerila koje se označava kao "loš uspjeh" – više od 40 odsto ovih učenika, uprkos učešću u obrazovanju, ne uspijeva da ovlada minimalnim nivoom kompetencija, dok svega neznatan procenat učenika (1,6 odsto, 1 odsto ili manje) ostvaruje visoka postignuća, dok je taj procenat u prosjeku oko 10 odsto u zemljama OECD-a, a u zemljama s najboljim postignućima dostiže 20 odsto ili više".

– Crna Gora ima relativno mali broj radnih školskih dana u toku godine, što ograničava stepen izloženosti nastavi i vjerovatno doprinosi nepovoljnim rezultatima. Zbog neravnoteže u mreži škola u Crnoj Gori, postoje škole s velikim brojem učenika kojima je teško upravljati i u čijim odjeljenjima uči preveliki broj učenika, što jasno ograničava konstruktivnu i ka učenju orijentisanu interaktivnu nastavu. Konačno, srednjoškolsko obrazovanje još uvijek nije obavezno u Crnoj Gori, stoga obrazovni sistem ne šalje dovoljno snažnu poruku mladim generacijama da bez barem srednjeg obrazovanja pronalaženje pristojnog zaposlenja nije moguće, upozoravaju eksperti u izvještaju.