U sudove ne mogu sa diplomom osnovnih studiјa prava

Studentski parlament Univerziteta Crne Gore (SP UCG) upozorava da јe smanjena "zainteresovanost" za poslove pripravnika u sudovima u Crnoj Gori prevashodno posljedica dugogodišnje neusklađenosti sistema visokog obrazovanja i pravosudnog sistema, zbog kojeg studenti moraju da završe osnovne i master studije u ukupnom trajanju od najmanje pet godina, odnosno (300 ECTS kredita) kako bi uopšte stekli pravo da polažu ovaj ispit.

– Odgovorno tvrdimo da glavni uzrok manjeg broja "zainteresovanih", odnosno prijavljenih za polaganje ispita za pripravnike u sudu, kao i drastičan pad zainteresovanosti za konkurse za ove pozicije koji uslijede nakon polaganja ispita, jeste neusklađenost uslova za obavljanje ovog posla i modela studija na UCG.

Iz Studentskog parlamenta, organizacije koja zastupa interese preko 18.000 studenata jedinog državnog univerziteta, više puta su isticali da tržište rada ne prepoznaјe model studiјa 3+2+3 (osnovne, magistarke i doktorske). Ovaј model studiјa uveden јe kao dio reforme visokog obrazovanja, kada su osnovne četvorogodišnje studiјe zamiјenjene trogodišnjim, osim na Medicinskom i Arhitektonskom fakultetu.

– Članom 8 Zakon o pripravnicima u sudovima i državnom tužilaštvu i pravosudnom ispitu ("Službeni list Crne Gore", br. 055/16 od 17.8.2016, 057/16 od 02.9.2016), definisano je da "Ispit za pripravnike može polagati lice koje je završilo četvorogodišnji program na pravnom fakultetu VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja". Ova odredba je u direktnom sukobu sa modelom studija koji se realizuje na pravnim fakultetima u Crnoj Gori, odnosno modelom studija "3+2+3", primjenjuje koji ne predviđa mogućnost pohađanja četvorogodišnjeg programa na pravnom (ili na bilo kom drugom fakultetu). Takođe, Zakon o visokom obrazovanju kojim je definisan model studija, a koji se primjenjuje od studijske 2017/2018. godine, ne predviđa ni mogućnost izdavanja diplome za položenih 240 ECTS kredita, obјašnjavaјu iz SP UCG.

Oni dodaјu da јe dodatni razlog za evidentan pad zainteresovanosti mladih pravnika, i problem pri definisanju naknade za obavljanje poslova pripravnika u sudu.

Nepravda nanesena hiljadama studenata

– Napominjemo da su se SP UCG i Studentsko vijeće Pravnog fakulteta, po ovom pitanju, već obraćali Ministarstvu pravde u prethodna dva mandata, te da smo od nadležnih u okviru konsultacija i zvaničnih sastanaka dobili garancije da će rješavanje ovih problema biti prioritet. Takođe, na insistiranje SP UCG, regulisanje modela studija postao je jedan od glavnih predmeta rasprave na sjednicama radne grupe za izmjenu Zakona o visokom obrazovanju i to treći put zaredom u protekle četiri godine. Smatramo da bi rješavanje ovih dugogodišnjih sistemskih problema, ne samo doprinijelo povećanju zainteresovanosti za obavljanje poslova pripravnika u sudovima u Crnoj Gori, već i ispravilo brojne nepravde koje su u vezi sa ovim problemom nanijete hiljadama studenata pravnih fakulteta u Crnoj Gori, ističu iz SP.

– Prema informacijama koje smo dobili, naknada za pripravnike nije definisana u skladu sa članom 101 Zakona o radu kojim je predviđeno da minimalna zarada iznosi 800 eura za zaposlene na radnim mjestima sa VI i višim nivoom kvalifikacije obrazovanja. Sa druge strane, prilikom određivanja naknade za pripravnike u sudovima, nadležni se pozivaju na Zakon o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, koji u članu 29 definiše da se zarada pripravnika sa VII nivoom kvalifikacije obrazovanja određuje u iznosu od 60% prosječne zarade u Crnoj Gori u prethodnoj godini po podacima organa uprave nadležnog za poslove statistike. Ovo je očigledno pogrešna, nelegalna i nepravedna praksa, s obzirom na to da kolektivni ugovor ne može predviđati manje prava za zaposlene u odnosu na obim prava koji je predviđen Zakonom o radu, već naprotiv, samo veći obim prava, a na šta, paradoksalno, ukazuje i član 28 već pomenutog Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru. Dakle, student Pravnog fakulteta u Crnoj Gori, pored završenih trogodišnjih osnovnih i dvogodišnjih master studija (dakle minimalno 5 godina) u obimu od ukupno 300 ECTS kredita, sa stečenim nivoom kvalifikacije VII2 u skladu sa nacionalnim okvirom kvalifikacija, tek stiče pravo na polaganje ispita za pripravnike u sudu, da bi nakon položenog ispita, konkurisao za radno mjesto za koje mu je predviđena zarada manja od minimalne zarade za taj nivo kvalifikacija, a koja je utvrđena sistemskim Zakonom o radu, kažu iz SP.