Naglašavaju da je cilj da se do kraja naredne godine uspješno završi pregovarački proces i da će se u tom pravcu raditi intenzivnije nego ikada. Kao primjer predanog i ubrzanog rada, premijer Milojko Spajić je prije dva dana saopštio da će već do kraja ovog mjeseca biti okončano nekoliko važnih imenovanja, dok će se u Skupštini naći više od 100 zakona, što bi trebalo da ukaže na odlučnost intitucija da se proces pristupanja sprovede odlučno i ozbiljno. Ovako veliki broj akata proslijeđen poslanicima u manje od 20 dana otvara pitanje da li će biti vremena da se o njima kvalitetno raspravlja.
Ines Mrdović iz Akcije za socijalnu pravdu ne isključuje mogućnost da se među tolikim zakonima provuku i oni koji nisu zahtjev Brisela, a koji bi mogli da imaju značajne posledice po građane.
Vlada će do kraja godine proslijediti Skupštini više od stotinu zakona, najavio je premijer Spajić.To bi, između ostalog, trebalo da pokaže da je država odlučna da do kraja naredne godine ispuni sve obaveze i zaključi pregovarački proces. Prema premijerovoj ocjeni, takav tempo rada neće uticati na kvalitet zakonskih rješenje, jer je za zakone za koje je bila potrebna javna rasprava taj dio posla završen, a razmatrani su i sa Evropskom komisijom.
– Ti zakoni prolaze skupštinske odbore, a u dosta situacija radi se o malim izmjenama zakona; negdje je riječ samo o izmjenama u jednoj rečenici, tako da to nije neka prezahtjevna materija – istakao je Spajić.
Mrdović kaže da je očekivano da tempo usvajanja zakona u narednom periodu bude intenzivan.
– Dio najavljenih zakona sigurno će se usmjeriti za raspravu u narednoj godini, koju Vlada označava presudnom u pogledu tehničkog zatvaranja pregovaračkih poglavlja za pristupanje EU. Ono što je suština jeste da će crnogorski parlament morati da prati tempo usvajanja zakona kako oni dolaze iz Vlade, prvenstveno onih koji se direktno vezuju za zatvaranje pregovaračkih poglavlja – kazala je Mrdović za "Dan".
Kako ističe, da bi Crna Gora postala dio EU, zakonodavstvo se mora uskladiti sa direktivama, uredbama i ostalim aktima EU, i to je ono što Brisel u prvom redu i zanima.
– Zakoni koji se direktno vežu za pristupanje EU prolaze, uslovno rečeno, zeleni štrik briselske administracije. Naravno, pod plaštom usklađivanja sa EU, naši donosioci odluka uvijek mogu da provuku određena zakonska rješenja koja ne targetiraju propise EU, ali mogu imati posledice za naše građanstvo. Ta taktika iz vremena DPS-a i danas postoji, ali je na zainteresovanoj javnosti da se na vrijeme uključi i pokuša da prevenira potencijalne štetne norme. Primijetiću samo da su mnogi zakoni u ovoj zemlji davno donijeti u interesu krupnih kapitalista, tajkuna, monopolista, a na štetu šireg građanstva, dok su u mnogima i dalje sadržane potencijalno koruptivne norme, ali kako su bili na snazi za vrijeme DPS-a, tako su i danas – naglašava Mrdović.
Po njenom mišljenju, upitno je koliko javnost može da bude upoznata sa svim novinama koje ovi zakoni donose.
– Ipak, važnije je koliko treba vremena da se sa novom regulativom upoznaju određeni sektori. Suština je da najšire građanstvo i ne mora da bude upoznato sa svim propisima, to nije ni realno. Međutim, bitno je da pojedinačni sektori ili određene grupe građana budu na vrijeme informisani o svemu što se tiče direktno njih (poljoprivrednici, bankari, građevinari....). Svakako, i javna administracija mora da bude u toku sa izmjenama, kako bi mogli da pruže kvalitetne usluge građanima. Ipak, vrijeme je pokazalo da mnogi građani nijesu na vrijeme upoznati sa mnogim zakonskim izmjenama. S obzirom da će sada biti intenzivniji tok usvajanja novih zakona, sada će tek manje biti informisani o svemu što će ući u naš pravni sistem u relativno kratkom roku – zaključila je Mrdović.
